Visoke temperature povećavaju potrebu organizma za tečnošću, a vrtoglavica, umor i glavobolja često mogu biti znakovi dehidracije. Godinama se ponavlja savjet da bi svaka osoba trebala popiti oko dvije litre vode dnevno, odnosno osam čaša. Međutim, nutricionisti upozoravaju da ta količina nije ista za sve.
Potreba za vodom zavisi od dobi, tjelesne težine, nivoa fizičke aktivnosti, načina ishrane i uslova u kojima boravimo. Organizam najčešće sam daje signal kada mu je potrebna tečnost – kroz osjećaj žeđi.
Nutricionistica dr. Federica Amati ističe da ne postoji univerzalna količina vode koja odgovara svima. Prema njenim riječima, većina zdravih i mlađih osoba prirodno održava dobru hidrataciju jer tijelo jasno pokazuje kada treba piti. Veći rizik od dehidracije imaju starije osobe i ljudi koji su bolesni, jer osjećaj žeđi s godinama može oslabiti.
Tokom velikih vrućina, fizičkog napora ili dugotrajnog boravka na suncu potrebno je povećati unos tečnosti.
Važno je znati da dio potrebne tečnosti unosimo i hranom. Voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, krastavaca, paradajza i zelene salate, značajno doprinose hidrataciji, posebno ljeti.
Iako je dehidracija čest problem tokom toplih dana, ni pretjerivanje s vodom nije bezopasno. Unošenje prevelike količine tečnosti u kratkom vremenu može dovesti do pada nivoa važnih minerala, poput natrija i kalija.
Kao okvirna preporuka navodi se unos od oko 35 mililitara vode po kilogramu tjelesne težine dnevno. To znači da osobi od 72 kilograma treba oko 2,5 litra tečnosti, osobi od 85 kilograma oko tri litre, a osobi od 100 kilograma približno 3,5 litra. Ipak, ove količine zavise od fizičke aktivnosti, znojenja i vremenskih uslova.
Stručnjaci savjetuju da tokom ljetnih vrućina ne čekate da žeđ postane jaka, već da redovno unosite tečnost i obratite pažnju na znakove dehidracije poput suhih usta, tamne mokraće, umora i vrtoglavice.