Tri dana za redom odvodili su Ruslana Zaharova u podrum zatvora koji tehnički ne postoji. Otmičari su mu uzeli telefon, pričvrstili elektrode na udove i slali električne šokove kroz njegovo tijelo.
"Kao da je potres. Žestoko vas prodrma, pola vašeg tijela utrne. Mislite da će vas ubiti, osjećate se bespomoćno. Mislite da ste sami i da vam nitko neće priskočiti u pomoć", prisjetio se 31-godišnji Zaharov.
Ruslana Zaharova, koji živi u pograničnom gradu na istoku Ukrajine, mučili su u zloglasnoj Izolaciji, ruševnoj tvornici u Donjecku koji je pod kontrolom ruskih separatista.
Na toj lokaciji nekada je bilo središte moderne umjetnosti, a kada je počeo rat 2014. godine pretvorili su tvornicu u mučilište.
U rijetkom intervjuu britanskom Telegraphu žrtve torture otkrili su mučne detalje boravka u tajnom zatvoru separatista navodeći da su zatvorenike postavljali na viseće stalke i polijevali ih vodom (tzv. waterboarding) te ih prisiljavali da se bore jedni protiv drugih.
Žrtve su nedavno odlučile tužiti Rusiju i Ukrajinu Evropskom sudu za ljudska prava jer u svojoj domovini ne mogu zadovoljiti pravdu.
Pet godina je Zaharov prebacivao ljude i robu preko linije ratišta kada su ga zaustavili na kontrolnoj tački dok je napuštao područje pod nadzorom separatista u oktobru 2019. godine. Optužili su ga da je ukrajinski špijun.
U lisicama su ga odveli u ured tvornice iz sovjetskog doba. Sobe su bile obložene drvetom te zaštićene metalnim vratima. Bila je to Izolacija, najzloglasniji zatvor u Donjecku, za kojega mnogi separatisti nikada nisu čuli.
"Jesi li shvatio?", vikali su na njega otmičari i mlatili ga aktivnom žicom u zatvorskom podrumu s cementnim zidovima.
"Tri dana su me premlaćivali kako bi izvukli istinu iz mene. Nisu mi vjerovali pa su me uzdrmali strujom tako snažno da sam morao izmišljati stvari kako bi prestali", rekao je.
Kada nije ležao na stolu, zalijepljen ljepljivom trakom ili priključen na struju, prisiljavali su ga da stoji u ćeliji s licem prema zidu i rukama ispruženima preko glave.
Vozač taksija Zaharov nikada otmičarima nije ispričao priču kakvu su oni htjeli i deset dana kasnije bio je prebačen u pritvor gdje se počeo oporavljati od mučenja.
Zaharov i njegova majka na koncu su platili više od 12.000 američkih dolara, koje su posudili od prijatelja i porodici kako bi ga izvukli krajem oktobra 2019. godine iz ruku separatista.
Potom su pobjegli u Nizozemsku gdje su zatražili politički azil, no Zaharov se, umoran od čekanja, vratio u Ukrajinu.
"Izolacija je tajno mjesto koje je nedostupno rodbini separatista, pa čak i mnogih drugim separatistima", izjavila je Tetjana Katričenko iz Medijske inicijative za ljudska prava, koja je intervjuirala 25 bivših zatvorenika.
Zlostavljanje zatvorenika događalo se na objema sukobljenim stranama, no razrađeni sistemi mučenja u Izolaciji ističu se okrutnim metodama.
"Bivši zatvorenik mi je rekao da mu se pritvor u Donjecku činio kao raj nakon pakla koji je prošao u Izolaciji", izjavila je Tanya Cooper iz Misije UN-a za nadzor ljudskih prava u Ukrajini.
Najmanje 90 ljudi je ukrajinskim vlastima prijavilo mučenja u Izolaciji, ali ima još na stotine žrtava koji nisu zabilježene, tvrdi Roman Tsyb iz državnog tužilaštva u Ukrajini. On je zadužen za procesuiranje zločina u ilegalnim zatvorima u područjima pod nadzorom separatista i zastupa oko 50 bivših zatvorenika osumnjičenih za mučenje zatvorenika u bivšoj tvornici.
Većina zatvorenika su obični ljudi odabrani slučajno, a njihovo tamničenje pomagalo je samoproglašenim vlastima da potaknu ratni osjećaj.
Valentina Bučok bila je električarka u Donjecku kada ju je oteo muškarac u blizini zastarjelog stambenog bloka. Rekli su joj da je sumnjiče za izviđanje za ukrajinsku vojsku u blizini kuće u kojoj je istaknuti ratni vođa ubijen u eksploziji četiri mjeseca ranije.
Iste večeri s vrećom na glavi doveli su je u Izolaciju.
"Vrata se zatvore iza tebe i više ne postojiš. Muškarci su toliko vrištali da su izgubili glas", ispričala je.
U cenzuriranom videozapisu prikazanom na lokalnoj televiziji Bučok (55) je izjavila da su je ukrajinski obavještajci tražili da fotografira kuću ratnog vođe.
Kaže da joj nije preostalo ništa drugo nego da potpiše priznanje. Njezina jedina uspomena na Izolaciju je izduženi komad papira s njezinom glavom prilikom uhićenja. Pustili su je prilikom razmjene zatvorenika na Božić 2019. godine.
Izolacija je pod nadzorom zloglasnog bivšeg policajca poznatog samo pod imenom Palič, a vodili su je bivši civili koji su uživali u nasilju. Zatvorenici koje je intervjuirao Telegraph tvrde da su vidjeli nadzorne kamere u svojim ćelijama.
Zloglasni Palič tjerao je zatvorenike da se bore jedni protiv drugih pa ih gledao na kamerama iz svoga ureda, tvrdi Katričenko.
Seksualno nasilje također je bilo uobičajeno, ali većina žrtava nije željela pričati o tome.
Prema podacima izvještaja Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, devet od 40 zatvorenika puštenih u razmjeni zatvorenika u decembru 2019. godine koje je intervjuirao UN, prijavili su seksualno nasilje.
Palič, gospodar torture, navodno je prognan 2018. godine, ali Izolacija je ostala ozloglašeno mjesto u Donjecku.
Kada je Maria iz Donjecka, koja zbog sigurnosti nije željela odati pravi identitet, vidjela supruga tri dana nakon što su ga odveli policajci u civilu, znala je da su ga mučili. Zglobovi njezina Sergeja bili su razderani, namazani jodom i puni gnoja. Kasnije je saznala da su ga objesili na stalak, polijevali vodom i šokirali elektro udarima. Čuvari su također gasili cigarete na njegovim leđima.
Sergeja su mučili u izolaciji tjedan dana prije nego što su mu rekli da će dovesti i njegovu suprugu i da će ga mučiti pred njom. Tada je potpisao priznanje da je ukrajinski špijun.
Sergej sada u regularnom zatvoru iščekuje suđenje. Veliki broj žrtava nerado prijavljuje mučenje u Izolaciji ukrajinskim vlastima.
"Neki ljudi odustaju jer ne vide smisla u tome. Sudska presuda sve bi promijenila", izjavio je ukrajinski tužitelj Tsyb. Ukrajinske vlasti se nadaju da će se to promijeniti jer su prošloga mjeseca prvi slučaj mučenja u Izolaciji poslali na sud.
Devet bivših zatvorenika svjedočilo je protiv drugog bivšeg zatvorenika - Evhena Bražnikova, osumnjičenoga da je pet godina asistirao upravi Izolacije i provodio mučenja prije nego što je pušten 2019.
Nekoliko žrtava Izolacije podnijelo je tužbu sudu u Strasbourgu, ali vjerovatno će proći puno godina prije nego što bivši zatvorenici budu saslušani. Dosad je tek nekoliko od 50 tužbi dostavljeno vlastima Ukrajine i Rusije, što je prva faza pravnog postupka pri ECHR-u.
Jedna od tih tužbi je i ona Ruslana Zaharova, koji pokušava započeti novi život nakon boravka u izolaciji. Nada se da će barem biti priznato što mu se dogodilo jer njegovi mučitelji nisu snosili nikakve sankcije.
"Ne vjerujem da će ih ukrajinske vlasti pohvatati, barem ne uskoro", rekao je.
Postoji nada da će Međunarodni krivični sud u Haagu poduzeti neke korake nakon što je u decembru priznao da je na istoku Ukrajine počinjen "širok spektar ponašanja koji čine ratni zločin" što otvara vrata potencijalnom suđenju.
