Budimo iskreni, vjerovatno ste bar jednom izustili "nije smak svijeta", iako vam je tako djelovalo – možda kad ste zaboravili ponijeti ručak na posao ili shvatili da je omiljena majica za subotnji izlazak uprljana tačno tamo gdje ne treba.
A sjećate se decembra 2012? Ljudi su stvarno vjerovali da će tada doći kraj svijeta. Priznajte, i vi ste malo sumnjali kad su svi u školi paničili po hodnicima.
Naučno zasnovani "kraj svega"
E, sad dolazimo do realnijeg značenja fraze "kraj svemira". Naučnici su nedavno uspjeli – koliko je to moguće – da predvide najtačniji datum kada bi mogao nastupiti kraj svega što postoji, piše IFLS.
I uz malu dozu loših vijesti – to je mnogo ranije nego što se ranije mislilo.
Ne morate još pisati oproštajna pisma – i dalje govorimo o nezamislivo velikom broju godina.
„Dakle, krajnji kraj svemira dolazi mnogo ranije nego što se očekivalo,“ izjavio je vodeći autor istraživanja, profesor radioastronomije i astročestične fizike sa Univerziteta Radboud u Nizozemskoj, dr. Heino Falcke. „Ali srećom, i dalje traje jako dugo.“
Šta zapravo znači „dugo“?
Tim istraživača sa Univerziteta Radboud zaključio je da će sve zvijezde u svemiru potpuno prestati da sjaje za jedan kvinvigintilion godina – broj koji ima čak 78 nula. Zbog toga ga nismo ni pokušali ispisati.
Iako to zvuči kao krajnje daleka budućnost, to je ipak mnogo kraće od ranije procjene – koja je iznosila broj s nevjerovatnih 1.100 nula.
Čak ni bijeli patuljci nisu vječni?
Do sada su astrofizičari vjerovali da su neutronske zvijezde i bijeli patuljci, kao krajnji stadiji života zvijezda, gotovo vječni. Međutim, nova teorija tvrdi suprotno.
Naučnici smatraju da ekstremna zakrivljenost prostor-vremena oko supergustih objekata može „poderati“ virtualne parove čestica i pretvoriti ih u stvarne čestice koje izbijaju u svemir.
To bi značilo da čak i najtrajniji objekti u svemiru imaju svoj kraj – samo je izuzetno spor i dugotrajan.
Uloga Hokingove radijacije
Proces koji vodi ka smrti svemira, prema istraživačima, sličan je Hokingovoj radijaciji – fenomenu pri kojem crne rupe emitiraju zračenje i na kraju nestanu.
Do sada se smatralo da ovaj fenomen važi samo za crne rupe, ali tim iz Radbouda smatra da se nešto slično dešava i kod neutronskih zvijezda i bijelih patuljaka.
Razumjeti kraj kroz ekstremne primjere
Dr. Walter van Suijlekom, koautor studije i profesor matematike na istom univerzitetu, ističe:
„Postavljajući ovakva pitanja i proučavajući ekstremne slučajeve, želimo bolje razumjeti teoriju – i možda jednog dana otkriti misteriju Hokingove radijacije.“
Dakle, iako je kraj svemira i dalje nezamislivo daleko, čini se da nije baš toliko daleko koliko smo ranije vjerovali.