Fermentisana hrana, posebno jogurt i svježi sirevi, poboljšava raznovrsnost ishrane i doprinosi unosu korisnih nutrijenata kod djece. Jogurt se preporučuje u malim količinama, po mogućnosti bez dodatog šećera, a dobro ga podnose čak i djeca s intolerancijom na laktozu.
Multidisciplinarni stručni panel navodi da se obični, nezaslađeni jogurt bebama može uvesti već od 6 mjeseci starosti kao dio komplementarne ishrane, jer nudi korisne hranljive materije i žive mikroorganizme.
Jogurt kao podrška zdravlju crijeva i imunitetu
Nedavni specijalni članak stručnog panela objavljen u časopisu Archivos Argentinos de Pediatría nudi na dokazima zasnovan pregled upotrebe jogurta u ishrani dojenčadi. Tim stručnjaka, koji su činili pedijatri, nutricionisti, gastroenterolozi, psihijatri i mikrobiolozi, zaključio je da je jogurt siguran i hranljiv dodatak koji podržava zdravlje crijeva i imunološku funkciju.
Istaknuto je da jogurt služi kao nosilac probiotičkih bakterija, te obezbjeđuje visokokvalitetne proteine, vitamine i minerale. Panel podržava uvođenje jogurta od 6 mjeseci starosti, u skladu s kliničkim smjernicama, uz naglasak na izbjegavanje dodatog šećera.
Fermentisana hrana u ishrani djece
Dok se fermentisana hrana široko preporučuje, neke namirnice poput kimčija, misa ili nata nisu pogodne za malu djecu zbog jakih ukusa, dok kefir i kombuha mogu sadržavati male količine alkohola. Nasuprot tome, jogurt i svježi sirevi su odlične opcije jer obezbjeđuju kalcij i druge važne mikronutrijente.
Nutritivna vrijednost i prednosti
Jogurt je izvor živih mikroorganizama i esencijalnih nutrijenata kao što su:
- Kalcij, magnezij, fosfor, cink i kalij;
- Vitamini A, D i B kompleks (uključujući folate).
Fermentacija poboljšava svarljivost proteina i povećava biodostupnost aminokiselina i minerala. Moderna proizvodnja često uključuje i specifične probiotičke sojeve, poput L. rhamnosus GG i Bifidobacterium, koji dodatno osnažuju organizam djeteta.
Preporuke za uvođenje u ishranu
Zdravstveni radnici savjetuju uvođenje jogurta oko 6. mjeseca, dok majčino mlijeko ili formula i dalje ostaju glavni izvor ishrane. Preporučuje se početi s malim količinama jogurta od kravljeg mlijeka, pomešanog s voćnim ili povrtnim pireima.
Ključno je nuditi obični, nezaslađeni jogurt bez zaslađivača najmanje do druge godine života. Zbog procesa fermentacije, jogurt sadrži manje laktoze, pa ga dobro podnose i bebe koje su na nju osjetljive. Također, prirodni jogurt se ne klasifikuje kao ultra-prerađena hrana ukoliko ne sadrži aditive, boje ili šećere.
Razbijanje mitova
Naučni dokazi demantuju uobičajene zablude o jogurtu:
Sluz i upale: Ne postoje dokazi da jogurt izaziva prekomjerno stvaranje sluzi, upale ili respiratorne simptome poput astme.
Zdravlje zuba: Prirodni jogurt ne povećava rizik od karijesa; naprotiv, može podržati oralno zdravlje smanjenjem bakterija i remineralizacijom gleđi.
Akne: Konzumiranje jogurta nije povezano s pojavom akni, a bioaktivni peptidi u njemu mogu imati čak i protivupalno djelovanje.