Na vijest da je Visoki upravni sud pravomoćno utvrdio kako privatizacija Croatia Recordsa nije provedena regularno, jer vrijednost fonograma - originalnih snimki - nikada nije procijenjena, reagirali su i iz te izdavačke kuće tvrdnjom kako se presudom "pogrešno, nezakonito i neutemeljeno utvrđuje da fonogrami nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Hrvatska naklada zvuka i slike, pravnog prednika Croatia Records d. d.".
"Također je bitno za istaknuti kako se donesenom presudom ni na koji način ne dira u pravo raspolaganja Croatia records d.d. nad fonogramima, a kako su to neki mediji pogrešno i senzacionalistički naveli temeljem donesenih zaključaka koji nemaju uporišta ni u presudi ni u zakonskim aktima. Iz tog razloga Croatia Records d.d. po navedenoj presudi ne namjerava poduzeti ništa čime bi se promijenilo dosadašnje stanje po pitanju fonograma koji su činili predmet ovog postupka već nastavlja pravnu bitku u ovoj stvari, odnosno radi na ulaganju tužbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojom želi očuvati svoje pravne interese te tradiciju izdavanja zvučnih zapisa dugu gotovo 75 godina", navodi se u saopćenju pravnog zastupnika Croatia Recordsa.
Portal Telegram prvi je objavio kako je sud utvrdio da Croatia Records, bivši Jugoton, nije pravilno privatiziran, odnosno da je u tom procesu otuđena iznimno vrijedna diskografska imovina, te izvijestio kako je sud pravomoćno utvrdio da vrijednost prvih snimki nikad nije procijenjena niti je za njih Croatia Records išta platio.
Portal citira i dio pravomoćne presude: "Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. listopada 1993. godine utvrđeno je da će se dio fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra dijelom nacionalnog blaga Republike Hrvatske naknadno procijeniti, a dionice u protuvrijednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije provedeno."
Telegram je izvijestio i da je postupak iniciran tužbom Croatia Recordsa protiv rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP-a), kojim je u listopadu 2016. godine potvrđeno da fonogrami nisu procijenjeni u privatizaciji Croatia Recordsa. Ishod postupka bio je nepovoljan po Croatia Records i na prvom stepenu , a i sada, pravomoćno.
Branimir Johnny Štulić godinama je prozivao Croatia Records zbog neovlaštenog korištenja njegovih snimki, pozivajući se pritom na autorska prava. Nazvao ga je Indwx i upitao za komentar presude Visokog upravnog suda. Rekao je da nije upućen u postupak i kratko se osvrnuo na stanje u muzičkohj industriji:
"Jugoton je nacionalizirana firma, on je već sam po sebi nelegalna firma. Sve je nelegalno. Ja mislim da je najbolje vratiti svakom svoje. Cijela ta industrija, kako oni to zovu, muzička industrija, to je sve bazirano na izvlačenju kapitala, to je reket, oni su oslobođeni bilo kakvih nameta, mogu raditi što hoće, zaštićeni su kao bijeli medvjedi, kao na primjer ZAMP. Ako ubiješ čovjeka, imaš prava, ali ovo ako ne platiš, gotov si odmah. To je sve prijeki sud. To nema veze s razumom, ali ima kad se radi o izvlačenju kapitala. Šibicarenje, samo umotano u celofan", rekao nam je Štulić.
"To se ne može razmrsiti nikako jer od početka je bila pljačka. Nekad davno su se sporili što je revolucija, a što kontrarevolucija. I onda, poslije užarenih rasprava, došli su do zaključka da je to samo pitanje nadnevka. Sve je to isto, samo pitanje nadnevka. Stalno se ponavlja, kao lišće, svake godine padne, dođe i padne. Princip je isti", zaključuje Štulić.
