Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, u razgovoru za Raport govori o završnoj fazi priprema za uvođenje novih izbornih tehnologija, nabavci skenera i sistema biometrijske identifikacije, finansiranju izbora, te promjenama koje bi, kako tvrdi, trebale značajno unaprijediti integritet izbornog procesa u BiH.
Govoreći o proceduri nabavke opreme i ugovoru s konzorcijem predvođenim kompanijom Smartmatic, Kalaba potvrđuje da je CIK BiH dobio zeleno svjetlo Pravobranilaštva BiH, ali i da procedura još nije u potpunosti završena.
'Dobili smo od Pravobranilaštva BiH pozitivno mišljenje. Dobavljači imaju još nekih upita prema UIO BiH pa čekaju da dobiju odgovore da bismo mogli pristupiti potpisivanju ugovora. Bolje je da se sve ispita, jer veliki iznos novca je u pitanju i treba biti sve jasno i u skladu sa zakonom prije potpisivanja ugovora', kaže Kalaba.
Od nabavke, preko štampanja, do transporta glasačkog materijala
Dodaje da je u međuvremenu održan i online sastanak s dobavljačem, na kojem je predstavljena kompletna tehnologija koja bi trebala biti implementirana u BiH. Prema njegovim riječima, kompanija je već interno organizovala menadžerske timove po sektorima, dok je i CIK BiH formirao vlastitu strukturu za nadzor realizacije projekta.
Dio ključnih izbornih operacija, uključujući štampanje izbornog materijala, logistiku i transport, također je tenderom već prebačen na dobavljača, čime se, kako navodi Kalaba, smanjuje opterećenje CIK-a i rizik od žalbenih procedura koje su ranije usporavale procese.
I dok je novac za nabavku izbornih tehnologija osiguran i bit će isplaćivan dinamikom kako se od opreme bude šta isporučivalo, na novac za provedbu izbora još se čeka.
Kalaba kaže da je CIK BiH uputio zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH za isplatu 24,2 miliona KM, neophodnih za provedbu općih izbora 4. oktobra ove godine.
Iako zakon propisuje rok od 15 dana, na konstataciju Raporta da Srđan Amidžić, ministar finansija hoće da potpiše isplatu to bi već učinio, jer od upućenog zahtjeva je prošlo sedam dana, što znači da se mogu očekivati novi pokušaji blokada, Kalaba podsjeća da je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, uveden mehanizam prema kojem u slučaju eventualnog odbijanja ministra, isplatu može potpisati njegov zamjenik.
Govoreći o rastu troškova organizacije izbora, Kalaba ističe da je povećanje budžeta posljedica opšteg poskupljenja, ali i složenijeg izbornog sistema.
"Imamo 6.000 biračkih odbora i najveći dio novca ide za te namjene, te za Glavni centar za brojanje, jer računamo da će nam trebati minimum 300 ljudi jer ćemo ponovno brojanje raditi u Glavnom centru za brojanje, što je novina u odnosu na ranije izbore. Također, mnogo više novca u odnosu na ranije izbore morat ćemo potrošiti za obuke, jer moramo vršiti obuke od općinskih odnosno gradskih izbornih komisija, pa do biračkih odbora u kontekstu novih tehnologija, jer je to nešto novo za sve nas u BiH", kaže Kalaba.
Već je, dodaje, pripremljena i preliminarna lista od 11.800 kandidata za biračke odbore koji će morati proći obavezne obuke.
Digitalni nadzor i kraj 'ručnih manipulacija'
Kalaba naglašava da novi sistem brojanja i skeniranja glasova suštinski mijenja dosadašnju praksu i značajno smanjuje prostor za zloupotrebe.
"Zakon je rekao, poslije zatvaranja biračkog mjesta, nakon skeniranja kad izvuku rezultate elektronskog brojanja, onda ide ručno brojanje. A, vrlo bitno tu je naglasiti da za svaki glasački listić koji je prošao kroz skener, njegova slika ostaje. Znači, ako bi birački odbor bilo šta dodao na tom glasačkom listiću to se može utvrditi. Kao što smo na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ustanovili falsifikovanje potpisa", navodi Kalaba.
U slučajevima neslaganja između ručnog i elektronskog brojanja, materijal na ponovno brojanje više se neće vraćati lokalnim izbornim komisijama, već ide direktno u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.
"I mi ćemo onda provjeravati sve, također i nevažeće listiće ukoliko aparat eventualno nije verifikovao neki glasački listić, a birački odbor ga je proglasio važećim ili obrnuto, što se može desiti", pojašnjava Kalaba.
Kalaba smatra da uvođenje novih tehnologija predstavlja najznačajniju promjenu izbornog sistema u BiH od njegovog uspostavljanja. Kako kaže, cilj je vratiti povjerenja građana u izbore i smanjiti apsistenciju birača.
Posebno ističe da će novi sistem onemogućiti ranije uočene zloupotrebe, poput glasanja u ime preminulih osoba ili osoba koje žive u inostranstvu, te da će preliminarni rezultati biti dostupni znatno brže nego ranije.
CIK BiH, prema Kalabi, planira i dugoročno infrastrukturno rješenje kroz izgradnju vlastitog skladišta i Glavnog centra za brojanje, kako bi se smanjili visoki troškovi zakupa.
'Ista kompanija za nabavku novih tehnologija je zadužena i za skladišni prostor i za skladištenje, a mi ćemo sad raspisati tender, u potrazi smo za zemljištem za izgradnju i skladišta i Glavnog centra za brojanje. Jer mi dajemo ogroman novac za iznajmljivanje. I mi smo brojne dopise uputili prema PSBiH i oni su u načelu to usvojili. Na taj način bismo ostvarili ogromne uštede, jer svake izborne godine iznajmljujemo prostor za Glavni centar za brojanje, ovako imali bismo vlastiti prostor i sve bi bilo na jednom mjestu', kaže Kalaba.
Na kraju, Kalaba upozorava da CIK BiH i dalje nema odobrenu sistematizaciju radnih mjesta, što blokira zapošljavanje stručnog kadra potrebnog za nove tehnologije.
"Kao što je poznato, nismo još uvijek dobili saglasnost Vijeća ministara BiH na Pravilnik o sistematizaciji što nas sprečava da raspišemo konkurs. I to svi znaju i šute. Morat ćemo taj problem prevazići ugovorima o djelu. Vjerovatno ćemo zbog toga imati primjedbi, jer ne rješavamo dugoročno s tim problem. Nama je bitno ako primimo nekog IT inženjera da on i ostane u CIK-u BiH", zaključuje Kalaba.