Svijet je prošlog mjeseca dobio prvi uvid u to kakvo će ljeto biti s globalnim zatopljenjem od 1,5 stepeni, što je prag zagrijavanja koji svijet ne bi trebao preći, a kojem se sve više približava posljednjih godina.
Prosječna globalna temperatura u julu, dosad najtoplijem mjesecu, bila je oko 1,5 tepen toplija od predindustrijske ere koja je završila sredinom do kraja 19. stoljeća, izvijestila je u utorak Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus, piše CNN.
Objava je uslijedila nakon niza smrtonosnih toplinskih valova i nevjerovatnih rekordnih temperatura na nekoliko kontinenata, kao i neviđene vrućine okeana širom svijeta. Naučnici s Copernicusa kažu da je prvi ljetni mjesec koji je premašio 1,5 stepen, nudeći pogled na buduća ljeta.
Ekstremne vrućine najsmrtonosnija su prirodna katastrofa. FEMA ga ne može tretirati kao jedan
prag od 1,5 stepen značajan je jer ga naučnici smatraju ključnom prekretnicom za planetu, nakon koje će šanse za ekstremne vrućine, poplave, suše, šumske požare i nestašice hrane i vode postati još nepovoljnije za život kakav poznajemo.
To je cilj koji su naučnici odabrali u prekretničkom Pariškom sporazumu iz 2015. da minimiziraju štetu od klimatske krize i istovremeno daju vremena da društvo i gospodarstvo odviknu od fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.
Također nije nešto što se prati po danu ili mjesecu. Naučnici su posebno zabrinuti da će globalna temperatura dugoročno ostati iznad 1,5 stepena. Do 2022. svijet se zagrijao za oko 1,2 stepen.
“Iako probijanje praga od 1,5 stepen za dan, sedmicu ili mjesec nije isto što i probijanje za dugoročni prosjek, važno je pratiti koliko često i koliko dugo prelazimo taj prag “, rekla je Rebecca Emerton, naučnica s Copernicusa, za CNN. "Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će i dalje postajati ozbiljniji."
Posljednjih nekoliko godina posve je jasno pokazalo da svijet već osjeća alarmantne učinke klimatske krize na koje mnogi nisu spremni. Ako se planeta nastavi zagrijavati, Emerton je rekao da će se svijet suočiti s još ekstremnijim vremenskim prilikama od onoga što je veći dio planeta već iskusio.
"Vidjeli smo utjecaje koje ovakvi događaji već imaju na ljude i na naš planet, pa je svaki mali dio jula zagrijavanja značajan", rekao je Emerton.
Prema Berkeley Earthu, neprofitnoj organizaciji za podatke o okolišu, bilo je samo 10 drugih mjeseci koji su bili topliji od 1,5 stepena iznad historijskog prosjeka, a mart 2023. bio je posljednji. Prije toga, ostali mjeseci koji su bili 1,5 stepn topliji od predindustrijskih vremena dogodili su se tokom zime ili ranog proljeća.
Robert Rohde, vodeći naučnik za Zemlju s Berkeleyja, rekao je da je nadmašivanje 1,5 stepen u julu prvi put da je taj prag prijeđen tokom ljeta na sjevernoj hemisferi, što ovo čini kritičnim trenutkom za planetu.
"Iako su prošle neuobičajeno tople zime zapažene, promatranje ekstremne topline ljeti vjerovatno će imati veći izravni utjecaj na živote ljudi", rekao je Rohde, koji nije uključen u izvještaj Copernicusa, za CNN.
"Dodavanje 1,5 stepena zimi čini blagu zimu, ali ako to učinite tokom ljeta može dovesti do ekstrema bez presedana."
Iako je Rohde rekao da je vjerovatno da će 2023. biti najtoplija godina zabilježena, malo je vjerovatno da će 2023. kao cjelina biti 1,5 stepen toplija od predindustrijskih vremena.
“Godišnji prosjek još uvijek je ispod 1,5 stepena i smatramo da je malo vjerovatno da će ostatak 2023. biti dovoljno topao da cjelogodišnji prosjek bude iznad 1,5”, rekao je.
Copernicusovi naučnici primijetili su da kako El Niño nastavlja da se razvija, svijet bi mogao svjedočiti još više ovakvih neviđenih temperaturnih promjena.
"Čak i ako se klimatska kriza ne ubrza, nego nastavi sadašnjom putanjom, vidjet ćemo više dana, sedmica, mjeseci i godina s rekordnim temperaturama i drugim utjecajima na naš Zemljin sistem", rekao je Emerton. "Moramo učiniti sve što možemo kako bismo smanjili emisije i ograničili buduće zagrijavanje."
