Zamislite vodopad čija voda ne pada, već se penje uz strmu liticu prkoseći gravitaciji. To nije prizor iz naučno-fantastičnog filma, već stvarna pojava koja se može vidjeti na Farskim ostrvima, zabačenom arhipelagu u Sjevernom Atlantiku gdje se priroda poigrava s poznatim zakonima fizike. Ovaj nevjerovatni fenomen, poznat kao "obrnuti vodopad", privlači pažnju meteorologa i zaljubljenika u prirodu iz cijelog svijeta.
Jedan takav trenutak zabilježio je 41-godišnji Samy Jacobsen dok je šetao obalom ostrva Suðuroy. Naoružan samo telefonom, svjedočio je i snimio vrtlog morske pjene i vode kako se uzdiže uz 470 metara visoku morsku liticu Beinisvørð, stvarajući iluziju vodopada koji teče u nebo. Njegov snimak brzo je obišao svijet, pokazujući svu sirovu snagu i nepredvidivost vremena na ovom izolovanom otočju.
Samy Jacobsen je tog dana odlučio istražiti manje poznati dio ostrva, potaknut dramatičnim vremenskim uslovima. Nebo i more gotovo su se spojili u oluji, stvarajući savršenu kulisu za spektakularne fotografije.
"Osjetio sam potrebu za šetnjom u području koje rijetko istražujem. Kad sam snimio taj video, definitivno je izazvao 'wow' efekat. Već sam prije vidio kako vjetar nešto podiže u zrak na tom području, ali nikada to nisam pobliže istražio", ispričao je Jacobsen.
U blizini ima mnogo malih potoka koji u olujnim uslovima prkose gravitaciji, a ogromne količine morske vode budu otpuhane daleko u unutrašnjost. Zato nije uvijek lako razaznati o čemu se tačno radi. Na Farskim ostrvima, smještenima na putanji sjevernoatlantskih ciklona, vjetrovi su toliko snažni da redovno stvaraju prizore koji se čine nestvarnima.
Meteorolozi su brzo ponudili objašnjenje za ovaj fenomen. Greg Dewhurst, viši operativni meteorolog iz britanskog Met Officea, objasnio je da se radi o vodenoj pijavici.
"To je spiralni stub zraka koji se formira poput tornada nad vodom. U ovom slučaju, rub litice pomaže u vrtloženju vjetra, zbog čega se pijavica formira vrlo brzo. Nestabilno vrijeme nad tim područjem, s jakim pljuskovima, stvara idealne uslove za njihov nastanak", pojasnio je Dewhurst. Iako vodene pijavice nisu rijetkost, rijetko se viđaju u ovako dramatičnom obliku gdje se voda penje stotinama metara uvis. Izbjegavajte umjetno čuđenje, jer fizika iza ovog fenomena, iako rijetka, potpuno je logična u ekstremnim uslovima.
Farska ostrva poznata su po svom hirovitom i ekstremnom vremenu. Njihov položaj u Sjevernom Atlantiku izlaže ih čestim i snažnim olujama. Naučne studije pokazuju da Farska ostrva u prosjeku pogodi gotovo pet oluja godišnje, a najviše ih je tokom jesenjih i zimskih mjeseci.
Planinski teren dodatno pojačava snagu vjetra, stvarajući intenzivne lokalne turbulencije. Jedna od najzloglasnijih oluja bila je ona na Božić 1988. godine, kada je zabilježena brzina vjetra od čak 59 m/s, što je gotovo dvostruko više od praga za uragan. Ovakvi uslovi oblikovali su ne samo krajolik, već i život ljudi čije su kuće građene da izdrže najjače udare.