Mnogim ljudima određeni zvuci mogu biti neugodni, ali kod nekih osoba reakcija daleko nadilazi uobičajenu nervozu. Naizgled bezazleni zvuci poput žvakanja, disanja ili kuckanja mogu izazvati snažnu emocionalnu nelagodu koja značajno utječe na svakodnevno funkcionisanje.
Stručnjaci ovu pojavu nazivaju mizofonijom, stanjem koje podrazumijeva izraženu osjetljivost na određene zvučne podražaje.
Naziv mizofonija doslovno znači „mržnja prema zvukovima“, a često se koristi i izraz sindrom selektivne osjetljivosti na zvukove. Iako još nije službeno klasifikovana kao neurološki ili psihijatrijski poremećaj, stručna javnost je sve više prepoznaje zbog njenog utjecaja na kvalitet života.
Kod osoba koje se suočavaju s ovim problemom određeni zvuci mogu izazvati intenzivne emocionalne i fizičke reakcije koje je teško kontrolisati.
Zvuci koji izazivaju snažne reakcije
Kod osoba s mizofonijom okidači su najčešće zvuci povezani sa svakodnevnim ljudskim aktivnostima. Među njima se izdvajaju žvakanje, disanje, pročišćavanje grla, pjevušenje i kuckanje, ali lista potencijalnih okidača može biti mnogo duža.
Stručnjaci navode da neugodne reakcije mogu izazvati i zvuci poput kapanja vode, kucanja po tastaturi, škljocanja hemijskom olovkom ili šuštanja papira.
Pojedina istraživanja pokazala su da problem nije uvijek vezan isključivo za zvuk. Kod nekih ljudi čak i određeni vizuelni podražaji, poput njihanja nogom, mogu izazvati sličnu uznemirenost.
Emocionalne reakcije na ove okidače često su veoma intenzivne. Bijes, gađenje, razdražljivost, nervoza, panika ili osjećaj stida samo su neke od reakcija koje pogođene osobe mogu doživjeti kada se suoče sa zvukovima koji im smetaju.
Kako mizofonija utječe na svakodnevni život?
Osim emocionalnih reakcija, mizofonija može izazvati i fizičke simptome. Neki ljudi prijavljuju pojačano znojenje, ubrzan rad srca ili osjećaj napetosti u mišićima kada čuju određene zvukove.
Zbog toga osobe s mizofonijom često pokušavaju izbjeći situacije u kojima bi se mogle susresti sa svojim okidačima. Neki koriste slušalice ili čepiće za uši, drugi napuštaju prostoriju, dok pojedini otvoreno zamole druge da prestanu s radnjom koja izaziva nelagodu.
Zanimljivo je da neka istraživanja pokazuju kako oponašanje pokreta osobe koja proizvodi okidač može donijeti privremeno olakšanje.
Iako nije službeno priznata kao poremećaj, mizofonija može imati ozbiljne posljedice po svakodnevno funkcionisanje. Stručnjaci ističu da je razlika između obične iritacije i mizofonije upravo u intenzitetu reakcije i stepenu u kojem ona remeti život pojedinca.
Posljedice po odnose i društveni život
Osjetljivost na određene zvuke može utjecati na brojne aspekte života, uključujući međuljudske odnose i društvene aktivnosti. Osobe s mizofonijom često izbjegavaju situacije u kojima očekuju prisustvo okidača, što može dovesti do osjećaja izolacije.
Posebno problematične mogu biti svakodnevne aktivnosti poput zajedničkih porodičnih obroka, vožnje javnim prijevozom ili prisustvovanja društvenim okupljanjima.
Zbog stalnog iščekivanja neugodnih zvukova, pojedinci mogu razviti dodatnu napetost i pojačanu budnost.
Studija koju je predvodio Andrew Giles Guzick s Univerziteta u Pennsylvaniji pokazala je da mizofonija može značajno narušiti kvalitet života tinejdžera. Posljedice su bile izraženije kod onih koji imaju veći broj okidača, a istraživanja su ukazala i na povezanost između snažnijih reakcija i poteškoća u regulisanju emocija.
Strategije koje mogu pomoći
Stručnjaci savjetuju da osobe s mizofonijom najprije nauče prepoznati svoje okidače i, kada je to moguće, pronađu okruženje u kojem će biti manje izložene zvukovima koji im smetaju. Svjesnost o tome šta izaziva reakciju može biti važan korak u upravljanju simptomima.
Korištenje zaštite od buke, poput čepića za uši ili slušalica s poništavanjem vanjskih zvukova, može pomoći u smanjenju nelagode. Također, slušanje prijatnih sadržaja ili umirujućih zvukova koji odvlače pažnju često ublažava reakciju.
Osim toga, stručnjaci preporučuju rad na očuvanju mentalnog zdravlja kroz psihoterapiju, liječenje eventualnih pridruženih poteškoća te primjenu tehnika opuštanja i mindfulnessa.
Prema mišljenju istraživača, unapređenje ukupnog kvaliteta života i psihološkog blagostanja važan je dio sveobuhvatnog pristupa suočavanju s mizofonijom.