Ispijanje kafe može poboljšati raspoloženje i podstaći kognitivne sposobnosti, čak i ako ne sadrži kofein, pokazala je nova studija.
Novo istraživanje uporedilo je efekte kafe s kofeinom i bez njega i otkrilo da obje vrste mogu povoljno utjecati na crijeva, raspoloženje i ponašanje.
Metodologija istraživanja
Naučnici s University College Cork sproveli su istraživanje u kojem su uporedili zdravstvene pokazatelje i subjektivni osjećaj dobrobiti kod 31 osobe koje piju tri do pet šolja kafe dnevno i 31 osobe koje ne piju kafu.
Na početku istraživanja između dvije grupe nisu zabilježene razlike u indeksu tjelesne mase, krvnom pritisku, nivou stresa, anksioznosti, depresije, probavnim simptomima, kvalitetu sna ili fizičkoj aktivnosti. Međutim, kod osoba koje piju kafu uočene su izražene promjene u nekim imunološkim markerima u krvi, kao i u pojedinim sojevima crijevnih mikroba.
Kako bi provjerili da li je kofein ključni faktor, istraživači su zamolili 31 ispitanika koji piju kafu da se dvije sedmice uzdrže od svog omiljenog napitka.
Nakon tog perioda apstinencije, učesnici su ponovo počeli piti kafu, s tim da je 16 osoba tokom tri sedmice konzumiralo kafu s kofeinom, a 15 bezkofeinsku, ne znajući koju vrstu piju.
Nakon povratka kafi, kod svih su zabilježene promjene u crijevnom mikrobiomu, što ukazuje na to da su neki sojevi crijevnih mikroba osjetljivi na prisustvo kafe, nezavisno od kofeina.
Različiti efekti kofeinske i bezkofeinske kafe
„Obje vrste kafe smanjile su stres, depresiju, impulsivnost i upale, a istovremeno su poboljšale raspoloženje i kognitivne sposobnosti“, navode autori studije.
Ipak, samo je kafa s kofeinom povezana sa smanjenjem anksioznosti, psihološkog stresa i krvnog pritiska, kao i s poboljšanom pažnjom i nošenjem sa stresom. Zanimljivo je da su na početku i nakon ponovnog uvođenja kofeina osobe koje piju kafu pokazale veću impulsivnost i emocionalnu reaktivnost od onih koje je ne piju.
S druge strane, bezkofeinska kafa dovela je do poboljšanja sna, fizičke aktivnosti i pamćenja. Ovi nalazi ukazuju na to da kofein ima specifične efekte na raspoloženje i kogniciju, ali i da bezkofeinska kafa može utjecati na vezu između crijeva i mozga.
Više od samog kofeina
Kafa se povezuje sa širokim spektrom zdravstvenih koristi.
„Kafa je mnogo više od kofeina, to je složen prehrambeni faktor koji stupa u interakciju s našim crijevnim mikrobima, metabolizmom, pa čak i emocionalnim stanjem“, objašnjava John Cryan. „Naši rezultati sugerišu da kafa, bilo da sadrži kofein ili ne, može utjecati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine.“
Ograničenja i snaga studije
Istraživanje se oslanja na poznate veze između promjena u crijevnim mikrobima i promjena u raspoloženju i ponašanju. Jedno od ograničenja je to što se zasniva na subjektivnim izvještajima učesnika o vlastitom raspoloženju i ponašanju, što ne mora uvijek odražavati stvarno stanje.
Ipak, snaga studije leži u detaljnoj analizi načina na koji su učesnici obrađivali jedinjenja iz kafe, povezujući te razlike s metaboličkim obrascima njihovog crijevnog mikrobioma.
To pruža jači dokaz da kafa nije samo povezana sa zdravstvenim koristima, već da bi mogla imati aktivnu ulogu u njihovom nastanku. Ipak, to je teško nedvosmisleno dokazati s obzirom na to koliko još uvijek malo znamo o crijevnom mikrobiomu, njegovom utjecaju na mozak i načinu na koji se kafa obrađuje u crijevima.
Put ka budućim istraživanjima
„Odnos između probavnog i mentalnog zdravlja sve se bolje razumije, ali mehanizmi koji stoje iza efekta kafe na osu crijeva–mozak i dalje su nejasni“, kaže Cryan.
Potrebno je još mnogo istraživanja, ali ovi rezultati doprinose sve većem broju dokaza da je kafa korisna za tijelo i um, jer se povezuje sa smanjenjem stresa, poboljšanjem raspoloženja i mogućim ublažavanjem simptoma depresije. Čak i bezkofeinska kafa, kako pokazuju neke studije, poboljšava kognitivne funkcije.
Ovo novo istraživanje potvrđuje da i kafa s kofeinom i bez njega mogu imati fiziološke i psihološke prednosti i nedostatke, koje bi svaki pojedinac trebao procijeniti u skladu sa željenim efektima.
„Sveobuhvatni uvidi studije otvaraju put budućim istraživanjima koja će iskoristiti ove interakcije za potencijalne zdravstvene intervencije“, zaključuje istraživački tim, naglašavajući važnost razumijevanja višestrukih efekata kafe na ljudsku fiziologiju.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.