Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milenko Kajganić i institucija kojom rukovodi izbjegli su dati konkretan odgovor na zastupničko pitanje o broju predmeta koji su u posljednje četiri godine oduzeti jednim, a dodijeljeni drugim tužiocima. Umjesto jasnih statističkih podataka i brojki, Tužilaštvo BiH je ponudilo uopšteno birokratsko obrazloženje i 'ponudilo lekciju' o pravilnicima.
Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Ermina Salkičević-Dizdarević uputila je zvanično pitanje državnom tužilaštvu tražeći precizne podatke o tome koliko je predmeta od 2022. godine do danas presignirano, odnosno preraspoređeno s jednog tužioca na drugog kroz sistem automatskog upravljanja (TCMS). Zastupnicu Salkičević-Dizdarević je posebno zanimalo iz kojih oblasti prava su ti predmeti, s naglaskom na organizovani kriminal, korupciju i zloupotrebu položaja.
Niz birokratskih fraza umjesto konkretnih odgovora
Međutim, u zvaničnom odgovoru Tužilaštva BiH, Kajganić nije otkrio broj presigniranih predmeta. Izbjegavajući suštinu pitanja, Tužilaštvo se sakrilo iza tehničkih detalja o funkcionisanju sistema za dodjelu predmeta, navodeći da je on u potpunosti implementiran i da radi već godinama.
Umjesto konkretnog broja predmeta koji su 'promijenili tužilačke ruke', u dopisu se naširoko citiraju interni pravilnici o unutrašnjoj organizaciji.
A, da se predmeti 'prebacuju s tužitelja na tužitelja', Kajganić priznaje, pa kaže da se to dešava zbog ispunjenja kolektivnih i pojedinačnih normi, ravnomjerne raspodjele poslova, povećanog priliva predmeta ili hitnosti u postupanju.
Također, navode da se preraspodjela radi i zbog dužeg odsustva tužilaca, prestanka njihovog rada u ovoj instituciji ili promjene odjela u kojem rade.
Šta Kajganić zapravo krije?
Iako je pitanje bilo potpuno direktno i ticalo se tačnog broja predmeta po oblastima, javnost i zastupnica Salkičević-Dizdarević su umjesto statistike dobili samo nabrajanje odsjeka unutar Posebnog odjela , od onog za korupciju i terorizam, do odsjeka za krijumčarenje ljudi i privredni kriminal.
Ovakav odgovor jasno pokazuje namjeru rukovodstva Tužilaštva BiH, na čelu sa Kajganićem, da sakrije stvarne razmjere preraspodjele predmeta.
Pitanje presignacije u javnosti se već godinama veže za sumnje u političke i unutar-institucionalne pritiske, gdje postoji opravdan strah da se osjetljivi predmeti visoke korupcije, ali i oni udara na ustavni poredak sklanjaju od tužilaca koji žele raditi svoj posao i daju onima koji će ih držati u ladicama.
Svakako bilo bi zanimljivo saznati i podatke koji su tužitelji dobili najviše predmeta u rad 'presignacijom'. Nije teško za pretpostaviti da bi pri vrhu liste takvih bila tužiteljica Vedrana Jovičić, ranije Mijović.
No, Kajganić ne da ni podatke o broju takvih predmeta,a kamoli imena tužilaca koji su naknadno dobili predmete u rad,a ne putem uspsotavljenog sistema.
Svakako, izbjegavanjem da javno objavi konkretne brojke za period od 2022. do danas, Kajganić samo dodatno podgrijava sumnje o netransparentnom upravljanju najvažnijim pravosudnim procesima u državi.