Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ustrajala je u svojoj odluci da održi javno saslušanje tužitelja Tužilaštva BiH Džermina Pašića.
Prema saznanjima Raporta, Pašić je potvrdio da će se odazvati pozivu i prisustvovati saslušanju zakazanom za sutra, 27. aprila, u zgradi PSBiH.
Pašić je zamjenik glavnog tužitelja i bivši rukovodilac Posebnog odjela Tužilaštva BiH za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju kojeg je Milanko Kajganića, glavni tužitelj Tužilaštva BiH, smijenio s te pozicije iako glavni tužitelj tu smjenu zove "preraspoređivanjem" .
Komisija je Pašića odlučila saslušati u okviru šireg razmatranja rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH i navoda o korupciji od 2014. godine do danas.
Kajganić pismima Komisiji pokušao spriječiti Pašićevo saslušanje
Potvrda Pašićevog dolaska na javno saslušanje dolazi nakon više dopisa između Komisije i Kajganića.
Glavni tužilac je na sve načine pokušao da spriječi Pašićevo saslušanje pred Komisijom.
U posljdnjem dopisu, od prošle sedmice o čemu je Raport već pisao, Kajganić je naveo da Pašić ne bi mogao dati odgovore na pitanja koja se odnose na predmete vezane za UIO BiH, uz tvrdnju da "nikada nije radio, niti nadzirao rad tužilaca koji su postupali u predmetima vezanim za UIO BiH".
Umjesto javnog saslušanja u zgradi Parlamenta, Kajganić je insistirao na sastanku u prostorijama Tužilaštva, uz prisustvo zamjenika glavnog tužioca Mladena Furtule, kojeg označava kao relevantnijeg sagovornika od Pašića za pitanja Komisije.
U istom dopisu navodi se i da bi Pašić mogao biti adekvatan sagovornik u drugim oblastima, poput organizovanog kriminala, terorizma ili suzbijanja krijumčarenja i trgovine ljudima, ali ne i u konkretnom slučaju koji se odnosi na UIO BiH.
Ipak, Komisija nije odstupila od svoje odluke.
Dodatni razlog za insistiranje na saslušanju Pašića leži i u dokumentaciji koju je Komisiji dostavio Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Prema tim informacijama, određeni dokazi i prijave o sumnjama na korupciju ranije su dostavljani upravo Džerminu Pašiću i tužiteljici Bojani Jolović, koja je već saslušana pred Komisijom i čemu se Kajaganić nije protivio.
Zakon je jasan, svi se moraju odazvati pozivu
Stoga, nije jasno zašto se Kajganić toliko zalagao da se Pašić ne pojavi pred Komisijom i čega se plaši.
Doduše, Pašić je prijavio Kajganića i tužiteljicu Vedranu Mijović zbog postupanja u predmetu koji se odnosi na sumnje u napad na ustavni poredak BiH.
U tom predmetu bili su obuhvaćeni Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković, a istraga je na kraju obustavljena odlukom Mijović.
U takvim okolnostima, Kajganićevo insistiranje da se izbjegne javno saslušanje Pašića dodatno pojačava sumnje da se moguće na ovaj način pokušava kontrolisati tok informacija koje bi mogle izaći u javnost.
No, ono što i dalje začuđujuće je to kako je glavni tužilac Kajganić sebi uzeo za pravo da Komisiji za brobu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH, kao izuzetno važnom i odgovornom tijelu najvišeg zakonodavnog organa u državi, pokušava diktirati tempo i način rada.
Pojačan interes
Jer, Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH eksplicitno nalaže svakom zaposlenom u institucijama BiH da se odazove na poziv komisije, a za odbijanje su predviđene sankcije.
Tako ni Pašić nije mogao neopravdano izbjeći poziv Komisije, niti je Kajganić kao glavni tužitelj mogao određivati hoće li se on ili neće odazvati tom pozivu.
Zato, sutrašnje javno saslušanje neće biti samo prilika za odgovore o postupanju u predmetima korupcije u UIO BiH, već i jasan pokazatelj odnosa između parlamentarnog nadzora i pravosudnih institucija u BiH .
Sama najava Pašićevog saslušanja pred parlamentarnom komisijom izazvala je pažnju u javnosti.
Kajganićevo protivljenje javnim odgovorima Pašića na pitanja Komisije samo je taj interes pojačalo.