Dok pretražujete kulinarske profile na društvenim mrežama, lako ćete naići na brojne videosnimke kuhara iz različitih krajeva svijeta koji kupus ističu kao izuzetno svestrano povrće. Zato, sljedeći put kada krenete u nabavku, razmislite o tome da u korpu dodate i jednu glavicu kupusa.
Osim što je trenutno veoma popularan, kupus je i nutritivno bogato povrće. Obiluje vlaknima, pokriva polovinu dnevne potrebe za vitaminom K, trećinu za vitaminom C i oko 10% za folatima. Također sadrži i manje količine mangana, vitamina B6, kalcija, kalija, vitamina A, željeza i riboflavina.
Kupus pripada porodici krstašica, zajedno sa brokulom, karfiolom, keljom i drugim vrstama zelenog povrća. Ove biljke su poznate po prisustvu jedinjenja koja imaju protuupalna i antikancerogena svojstva, kao i sposobnost da štite zdravlje srca.
Boja kupusa varira – može biti zelene, crvene ili ljubičaste nijanse, a tekstura listova se kreće od glatke do naborane.
Iako mu se ponekad pridaje loš glas zbog neprijatnog mirisa koji može ispuštati kada se prekuha, pravilno pripremljen kupus može obogatiti ukus gotovo svakog jela.
Pored svojih protiuupalnih svojstava, kupus sadrži i antocijane – biljna jedinjenja iz grupe flavonoida – koji su naročito korisni za zdravlje srca. Studija objavljena 2013. godine u časopisu Circulation, koja je obuhvatila više od 93.000 žena, pokazala je da veći unos hrane bogate antocijaninima može smanjiti rizik od srčanog udara.
Kupus također pomaže u regulaciji nivoa holesterola. Njegova rastvorljiva vlakna vezuju se za holesterol u crijevima i sprečavaju njegovu apsorpciju u krvotok, čime se smanjuje rizik od začepljenja arterija.
Važno je napomenuti da konzumacija većih količina kupusastog povrća može izazvati nadimanje i osjećaj nadutosti zbog visokog sadržaja vlakana.