Službena Budimpešta zahtijeva da Srbija bude primljena u Evropsku uniju u trenutku u kojem je vlast Viktora Orbana na meti sve žešćih kritika Bruxellesa. Hoće li zbog toga Srbija izvući deblji kraj?
Čitatelji vodećeg njemačkog tabloida Bilda navikli su na dramatične naslove, šokantne fotografije i holivudske obrate u ljubavnom životu poznatih, ali ih je njihov omiljeni list ovog ponedjeljka (5.7.) ipak iznenadio. Preko cijele devete stranice osvanuo je plaćeni oglas mađarske vlade, neka vrsta sažetog programa nazvanog „O budućnosti Europske unije – prijedlozi Mađarske“, piše DW.
Ako su čitatelji stigli do posljednje, sedme točke tog programa, tamo su mogli pročitati: „Srbija mora biti primljena u Europsku uniju kao država članica.“ Ispod je još samo potpis premijera Viktora Orbana.
Oglas identičnog sadržaja ranije je objavljen u brojnim evropskim listovima, između ostalih u francuskom Le Figarou, švedskom Dagens Industri, hrvatskom Večernjem listu, španjolskom ABC-u, danskom Jyllands Postenu i češkom Mlada fronta Dnes.
Pojedini listovi, poput belgijskog Standarda ili luksemburškog Worta, odbili su objaviti oglas i priopćili da ne žele služiti kao „platforma za otvoreno autoritarne i antidemokratske političare poput Viktora Orbana“. Bild je pak saopćio da se ne bavi cenzurom oglasa i da se sloboda mišljenja mora izdržati i onda kad se s izrečenim ne slažemo.
Kome Orban šalje poruku?
Marketinški pohod službene Budimpešte, za koji irski list Times pretpostavlja da je plaćen novcem mađarskih poreznih obveznika, došao je nakon žustrih kritika iz većine zemalja EU-a zbog mađarskog zakona kojim se ograničava „homoseksualna propaganda“. Zakonom je zabranjeno tematiziranje ili spominjanje bilo koje seksualnosti osim heteroseksualne u filmovima ili knjigama za djecu, na televiziji osim u noćnom terminu, te u školama.
No otkud u Orbanovoj agendi za tobožnju reformu EU-a jedna tačka posvećena prijemu Srbije u članstvo? Je li takozvana „europska perspektiva" zapadnog Balkana u dubljoj krizi nego što se mislilo, ako je najkonkretnije zagovara jedan političar kojeg na Zapadu proglašavaju autokratom? I, što ima Srbija od takvog zagovornika?
Poznavatelji prilika koji su govorili za DW uglavnom kažu da plaćeni oglas nije pravi prijedlog reforme EU-a, te da se Orban tome i ne nada. U pitanju je slanje poruke na razne strane.
U prvih šest točaka se Orban protivi „europskoj imperiji“, traži da se ograniči navodna moć nevladinih organizacija, da se u eri „opasnih izazova“ kao što su masovne migracije i pandemije moraju zaštititi „europski ljudi", te da treba razvlastiti Europski parlament i ojačati nacionalne parlamente. I onda dolazi točka sedam o Srbiji.
„Nema to veze ni sa Srbijom ni s Vučićem", uvjeren je Eric Gordy, profesor Sveučilišnog koledža u Londonu i dobar poznavatelj Balkana. „Orban dobro zna da ni Srbija niti bilo koja druga zemlja neće biti primljena u članstvo u doglednoj budućnosti. U njegovoj rečenici Srbija je šifra za tvrdu desnicu, s obzirom na to da ne može promovirati Poljsku ili Sloveniju, obzirom da su te zemlje već članice.“
„Ako ovo nešto ipak govori o Srbiji, onda to da je spala u loše društvo. A ako nešto govori o Europi, onda je to još jedan znak da je nekoherentnom politikom smanjila svoj utjecaj u regiji", navodi Gordy za DW.
Srbija „objektivno spremnija"
Posljednjih godina među europskim političarima, praktički samo oni s istoka spominju „članstvo“ zemalja zapadnog Balkana u Uniji, posebno Srbije. Slovenski premijer Janez Janša, između lova na komuniste i podrške Orbanu, stalno zagovara ubrzanje prijema regije u Uniju. On je u utorak ponovio da će integracija susjedstva biti jedan od glavnih ciljeva predsjedanja njegove zemlje EU-om, koje je počelo ovog mjeseca.
„Mađarska deset godina energično podržava prijem Srbije u Uniju. Na svim forumima, svim diplomatskim sredstvima, iskreno", kaže za DW Balint Pastor, predsjednik zastupničke skupine Saveza vojvođanskih Mađara u srpskoj Skupštini.
Pastor ne negira da ulogu igraju i osobne veze premijera Orbana i predsjednika Vučića, „jer politiku stvaraju ljudi“. Ali ne slaže se s tvrdnjom da podrškom Srbiji Orban namjerava proširiti svoj front unutar EU-a. „Srbija je danas objektivno spremnija za članstvo u Uniji nego što su bile neke države kada su primljene", kaže dugogodišnji zastupnik Pastor, čija je stranka u vladajućoj koaliciji okupljenoj oko Vučićevih Naprednjaka, a njeguje i bliske veze s Orbanovom strankom Fidesz.
Odnosi Budimpešte i Beograda pod njihovim trenutnim vladarima nisu bili tako sjajni u jeku izbjegličke krize. Dok je Mađarska podizala žičanu ogradu na granici, Vučić je važio za uzornog europskog učenika koji slijedi politiku Angele Merkel i kritizira tu ogradu. Nekoliko godina kasnije, srpski dužnosnici ne propuštaju priliku reći kako su trenutni odnosi s Mađarskom najbolji u povijesti.
„Već duže vrijeme je očigledno da je Vučićev najveći uzor Viktor Orban. Autokrat i populist u klubu EU-a, kojemu je stalo jedino do svoje vlasti", kaže politolog i novinar Boris Varga.
„Deblji kraj će izvući Srbija“
Reporteri bez granica su ovaj tjedan proglasili Orbana „neprijateljem slobode medija" i dodali ga na ekskluzivnu listu na kojoj su Aleksandar Lukašenko, Jair Bolsonaro, Mohamed bin Salman ili Bašar al Asad. Mađarskoj se zbog poteza Orbanove vlasti iz Bruxellesa stalno prijeti pravnim posljedicama ili rezanjem financijskih sredstava.
Zato Varga za DW navodi da Orbanova deklarativna podrška na putu prema Uniji samo može odmoći Srbiji. Ali i da, možda, koristi Vučiću. „To i je dio Vučićevog plana vječitog laviranja između Zapada i Istoka. Bivšim radikalima od početka nije bio cilj da Srbija uđe u EU, već da oni dođu na vlast uz podršku Zapada i to su uspjeli Briselskim sporazumom. Zbog Kosova, taj sporazum nije uspostavljen na neodređeno vrijeme, tako da je Vučiću itekako potreban Orban kao dio Europe koja neće vršiti pritisak i eksplicitno tražiti priznavanje neovisnosti."
Varga krivnju za uspostavljanje „pobunjene druge Europe" – koju predvodi Orban, a slijede njegovi suborci u Poljskoj, Sloveniji, Italiji, dijelom i Austriji, Češkoj i Slovačkoj – vidi u tome što je Bruxelles tijekom izbjegličke krize zatvorio oči na „fenomen ksenofobne, nacionalističke, autokratske i zatvorene istočne Evrope".
No, kako kaže, za razvoj u Srbiji i eventualno slabljenje Vučićeve stabilokracije – sustava u kojem tobožnja stabilnost ima prednost nad demokracijom – i dalje veću težinu ima riječ većih članica EU. Hoće li se i kada Bruxelles razračunati s autoritarnim vođama, to ovisi, kaže Varga, i od ishoda izbora u Njemačkoj u rujnu ove godine.
Tada bi se Vučićevo drugarstvo s Orbanom moglo obiti Srbiji o glavu: „Borba protiv fenomena orbanizma u EU mogla bi se voditi upravo preko Srbije, ako Bruxelles odluči prestati tolerirati populiste. Deblji kraj će svakako izvući Srbija, jer nije kao Mađarska članica EU-a i negativne posljedice vladavine Naprednjaka ući će u pregovarački proces pridruživanja Srbije Uniji." Sve to pod uvjetom da je u igri mrkve i štapa, ta mrkva u vidu članstva u Uniji uopće na vidiku.
U utorak se inače predsjednik Vučić sastao s predsjednikom mađarske Skupštine Laszlom Kewerom i zahvalio na snažnoj podršci europskom putu Srbije. Kako je priopćeno, Vučić i Kewer su se suglasili oko toga da su odnosi dviju zemalja, razumije se, na najvišoj razini u historiji, te da su utemeljeni na međusobnom razumijevanju i povjerenju.
