U Bosni i Hercegovini posljednjih dana aktuelna je tema odluke Ustavnog suda BiH o zahtjevu Gorana Bubića, advokata Milorada Dodika za odgodu izvršenja presude izrečenu od Suda BiH, a koja se dovodi u vezu s potencijalnim odgađanjem prijevremenih izbora za predsjednika RS.
Tu mogućnost doduše potenciraju najviše iz SNSD-a koji impliciraju da bi ustavni sud BiH mogao odbriti Dodikov zahtjev za odgodom provedbe presude.
Platio kaznu, naredio imenovanje nasljednice
.Međutim, s obzirom na činjenicu da je sam Milorad Dodik već poduzeo korake kojima je omogućio I faktički ubrzao izvršenje te presude, postavlja se pitanje svrsishodnosti samog zahtjeva za odgodu izvršenja , naročito u dijelu koji se odnosi na moguće štetne posljedice po apelanta, što je inače osnovni kriterij za donošenje privremenih mjera.
Naime, Dodik je dobrovoljno izvršio dio presude koji se odnosi na izrečenu zatvorsku kaznu, iskoristivši zakonsku mogućnost da kaznu zamijeni novčanom. Sudu BiH uplatio je 36.500 KM kako bi izbjegao zatvor.
Također, u vezi sa dijelom presude koji se odnosi na zabranu obavljanja javne funkcije, Dodik je dao saglasnost poslanicima SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske da imenuju Anu Trišić-Babić za vršioca dužnosti predsjednika RS. Time je, faktički, sam doprinio izvršenju i tog dijela presude.
Čak se imenovanje Ane Trišić-Babić slavi kao veliki uspjeh Dodika, SNSD-a i RS-a, naročito jer ga je u NSRS pozdravljeno od Sjedinjenih Američkih Država, što znači da faktički nema štetnih posljedica za Dodika koje ga ugrožavaju u iščekivanju konačne odluke Ustavnog suda BiH po njegovoj apelaciji, odnosno nema razloga za privrmenom mjerom odgode izvršenja presude u trenutku kada je appellant ubrzao njeno izvršenje.
Imajući u vidu sve navedeno, otvara se pitanje zbog čega Dodikov SNSD sada očekuje da Ustavni sud BiH prihvati zahtjev za „zamrzavanje“ izvršenja presude, kada je Dodik već dobrovoljno proveo njene ključne odredbe.
Je li ispunjen osnovni zahtjev za privremenom mjerom?
Sada je upitno samo hoće li Ustavni sud BiH odlučivati o Dodikovom zahtjevu za privremenom mjerom odgode izvršenja presude na osnovu trenutnog činjeničnog stanja, ili na osnovu onoga što mu je dostavljeno u zahtjevu koji je Bubić početkom augusta?
S druge strane, ukoliko bi Ustavni sud BiH ipak prihvatio zahtjev za privremenom mjerom, posljedice bi bile dalekosežne.
Od povlačenja pitanja o Dodikovom statusu nakon te odluke , zatim onog o statusu Ane Trišić-Babić, pa do upitnosti održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS.
S obzirom na to da je u pripremu izbora već potrošen dio od oko 6,4 miliona KM predviđenih za održavanje izbora , njihovim otkazivanjem nastala bi značajna šteta po budžet i dodatni politički haos.
Jer, prema Pravilima Ustavnog suda BiH, postupak donošenja privremene mjere je hitan, a odluka kojom se takva mjera usvaja je obavezujuća do donošenja konačne odluke.
Isti propisi, međutim, jasno navode da učesnik u postupku pred Ustavnim sudom BiH, koji traži odgodu izvršenja odluke, prethodno mora zatražiti odgodu od nadležnog redovnog suda u ovom slučaju, od Suda BiH.
Za sada nije poznato da su Milorad Dodik ili njegov advokat Bubić podnijeli takav zahtjev Sudu BiH. Ukoliko to nije učinjeno, taj propust bi mogao biti eliminatorni osnov za odbacivanje zahtjeva pred Ustavnim sudom BiH.
Ostaje da se vidi kako će Ustavni sud BiH odlučiti u ovom, u svakom smislu, pravnom i političkom apsurdu.