Mnogi vjeruju da su genetski faktori ključni za dočekati stotu, ali najnovija istraživanja pokazuju da i određene životne navike igraju veliku ulogu u tome. Naučnici otkrivaju tri osnovne navike koje mogu značajno povećati šanse za doživjeti 100 godina.
Dr. Siang Gao, jedan od autora studije i istraživač na Univerzitetu Fudan u Šangaju, tvrdi da su fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i zdrava ishrana ključni faktori za dug život. Ova saznanja naglašavaju koliko je važno njegovati zdrav način života, kako u mlađim, tako i u starijim godinama.
„Naši rezultati pokazuju da je važno pridržavati se zdravih navika i u kasnijim godinama,“ kaže dr Gao.
Iako je poznato da zdrav život smanjuje rizik od hroničnih bolesti, istraživači su željeli da saznaju da li ove navike iznad 80. godine mogu imati dugoročne koristi. U studiji su učestvovali ljudi stariji od 80 godina, koji su bili potencijalni kandidati za doživjeti stotu. Za svaki stogodišnjaka, pridruženi su četvoro ljudi istog uzrasta koji nisu dostigli 100 godina, čime je stvoren uzorak od 5.222 osobe.
Podaci prikupljeni kroz intervjue obuhvatili su demografske podatke, ali i životne navike, kao što su pušenje, alkohol, fizička aktivnost, ishrana i indeks tjelesne mase (BMI).
Povoljni faktori koji su poboljšavali skor zdravog života uključivali su:
– nikada ne pušiti ili biti bivši pušač
– umjeren unos alkohola ili potpuna apstinencija
– redovno vježbanje
– raznovrsna ishrana
– normalan indeks tjelesne mase
Tri faktora koji vode do dugog života – fizička aktivnost, pušenje i ishrana
Istraživanje je pokazalo da fizička aktivnost, nekonzumiranje cigareta i zdrava ishrana imaju najizraženiji utjecaj na dugovječnost. Na primjer, fizička aktivnost povećava šanse za doživjeti stotu za 31%, dok prestanak pušenja povećava šanse za 25%. Zdrava ishrana dodaje još 23%.
Nije pronađena značajna povezanost između alkohola, ITM (indeksa tjelesne mase) i dugovječnosti. Iako je studija uspela da pojednostavi ove faktore, rezultati ukazuju da umjeren unos alkohola ne mora biti štetan, a viši ITM može imati i zaštitni efekt kod starijih osoba.
Nikada nije kasno za promjene
Bez obzira na godine, nije kasno da usvojite zdrave navike. Dr. Valter Longo, profesor sa Univerziteta Južna Kalifornija, napominje da ova studija daje samo jedan pogled na dugovječnost. On sugeriše da je ključno usmjeriti se na pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i redovne medicinske preglede.
Preporuke za dug i zdrav život:
– fokus na biljnu ishranu sa umjerenim unosom ribe
– smanjen unos proteina za mlađe od 65 godina
– izbegavanje zasićenih masti, kao i smanjenje konzumacije mesa i šećera
– veći unos integralnih žitarica, povrća i zdravih masti
Iako genetika igra ulogu, istraživanja pokazuju da naše životne navike imaju još veći utjecaj na dugovječnost.
Počnite s malim koracima i sigurno ćete produžiti i poboljšati kvalitet svog života.