Akropolj je ove nedjelje izgledao kao da je na Marsu, a ne u srcu grčke prijestolnice Atine. Jer, crvenkasto-narandžata prašina iz Sahare prešla je hiljade milja do jugoistočne Evrope i obojila antičko svetilište.
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u evropske gradove su, međutim, uobičajene i dešavaju se godinama. Evo šta treba da znate o ovom prirodnom fenomenu: kako nastaju oluje, kako se kreću i da li predstavljaju rizik, piše DW.
Kako nastaje prašnjava oluja u Sahari?
Prašnjave oluje nastaju kada jaki vjetrovi duvaju u suvim uslovima kroz pustinju Saharu, koja se proteže širom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica, rekao je za DW Karlos Perez Garsija Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barseloni.
Neke čestice su velike i teške. Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Evrope.
Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudvice pijeska, koje se onda rasprše u ultra-male čestice prašine, rekao je Garsija Pando. Ove manje čestice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su tako male i lagane.
Da bi se ove oluje pojavile, vremenski uslovi moraju biti suvi, jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti. Prašnjave oluje će se najvjerovatnije pojaviti u oblastima gdje ima malo vegetacije, koja može da utiče na vjetar i uspori oluju.
Zašto ove oluje donose prašinu u Evropu?
Pješčane oluje se redovno dešavaju u pustinji Sahari. Ali da bi vjetrovi odnijeli prašinu hiljadama kilometara sjeverno, ove oluje moraju da budu u interakciji sa vremenskim sistemom koji će stvoriti jake vjetrove neophodne da je prenesu na velike udaljenosti.
U većini slučajeva, to su polja niskog pritiska u kojima se stvaraju uslovi za prenošenje saharske prašine preko Sredozemnog mora u Evropu. Ona su energična, rekao je Garsija Pando, i uzrokuju jake vjetrove u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Obično se javljaju u proljeće. Polja visokog pritiska takođe mogu izazvati ove događaje, ali to je manje vjerovatno.
Čestice prašine koje na kraju odlete u Evropu mogu tako dugo da ostanu u vazduhu jer su mnogo manje od zrna pijeska, koja mnogo brže padaju iz vazduha na zemlju, odgovorio je DW-u mejlom Stjuart Evans, stručnjak za prašinu sa Univerziteta Bafalo u Njujorku.
„Ono što stiže u Evropu je prašnjava, ali ne i pješčana oluja", rekao je on.
Da li su prašnjave oluje problematične?
„Ovo se dešavalo više puta kroz istoriju, prašina je stara skoro koliko i Zemlja", rekao je Garsija Pando. „Nije to ništa novo”, dodaje on.
Objašnjava da analiza ovih događaja prašnjavih oluja nije izazivanje straha. Umjesto toga, rekao je, radi se o razumijevanju fenomena i onoga što on predstavlja za društvo i klimu. Prašina, tvrdi, nije uvijek loša stvar: na primjer, ona služi kao vrsta hranljive materije za šume i okeane, hraneći ih gvožđem i fosforom.
No, količina prašine na Zemlji se povećala od predindustrijskih vremena, rekao je Garsija Pando. To je u velikoj mjeri posljedica ljudske obrade zemlje, ali i promjene klime.
Da bi objasnio kako ovo funkcioniše, rekao je da zamislimo komad skorenog blata. Ako nagazite na blato, ili automobil pređe preko njega, stvoriće se tone čestica ili prljavštine koje onda „lakše raznosi vjetar".
Kada se radi o klimatskim promjenama dao je primjer jezera koje presuši. Ističe da „sedimenti koji ostaju u jezeru su veoma, veoma erozivni i mogu se vrlo lako u vidu prašine prenijeti u atmosferu".
Ali u ovom trenutku naučnici još uvijek nisu sigurni da li će klimatske promjene izazvati više ili manje vjetra na Zemlji, tako da je teško reći kakva bi mogla biti budućnost pješčanih odnosno prašnjavih oluja.
„Ovo je jedna od ključnih neizvjesnosti koje imamo u projektovanju budućnosti prašine", rekao je Garsija Pando. „Moramo da razumijemo kako će se vjetrovi razvijati u različitim situacijama — ne samo prosječni vetar, već i ekstremi."
Ostanite bezbjedni u prašnjavoj oluji
Ako se nađete u prašnjavoj oluji u Evropi, Garsija Pando kaže da bi trebalo da se pridržavate istih savjeta stručnjaka kao u danima kada je kvalitet vazduha posebno loš. A to znaju građani Tuzle, Beograda, Sarajeva… Prašina predstavlja opasnost za disajne organe, zato nosite masku i uzdržite se od sportskih aktivnosti na otvorenom. Ovo posebno važi za ljude sa respiratornim oboljenjima.
