Naša „ljubav“ prema šećeru nekada je pomagala precima da pronađu visokokaloričnu hranu potrebnu za preživljavanje. Danas nas ta ista želja često vodi do slatkiša i grickalica, čak i kasno navečer, kada pokušavamo zadovoljiti potrebu za nečim slatkim.
Iako su dobro poznati zdravstveni rizici prekomjernog unosa šećera, poput gojaznosti, dijabetesa i karijesa, naučnici sve više upozoravaju i na njegov utjecaj na mozak i pamćenje. Novo istraživanje pokazuje da promjena prehrane može pomoći, ali da se posljedice ne mogu uvijek u potpunosti ukloniti.
Poboljšanje prehrane pomaže, ali ne vraća sve na staro
Prema novoj sistematskoj analizi i meta-analizi, smanjenje unosa šećera može poboljšati pamćenje kod glodara koji su prethodno bili hranjeni hranom bogatom šećerima. Međutim, njihovo pamćenje nije dostiglo nivo životinja koje su od početka bile na zdravoj prehrani.
Ranija istraživanja povezivala su prehranu bogatu mastima i šećerima (HFHS dijeta) s različitim negativnim ujecajima na mozak i ponašanje, ali nije bilo jasno koliko su te promjene trajne nakon prelaska na zdravije navike.
Analizirano 27 naučnih studija
Istraživači su analizirali rezultate 27 pretkliničkih studija na miševima i pacovima kako bi utvrdili kako prelazak s nezdrave prehrane na zdraviju utiče na kognitivne sposobnosti.
„Naši rezultati pokazuju da poboljšanje kvaliteta prehrane zaista koristi pamćenju. Međutim, ta poboljšanja nisu potpuna. Čak i nakon sedmica zdrave prehrane, pamćenje nije dostiglo nivo životinja koje nikada nisu bile izložene nezdravoj ishrani“, izjavila je glavna autorica studije Simone Renn sa Tehnološkog univerziteta u Sydneyju.
Naučnici su pratili i druge pokazatelje poput aktivnosti, motivacije za hranom te ponašanja povezanog s anksioznošću i depresijom, ali značajnija poboljšanja primijećena su uglavnom kod pamćenja.
Šećer može biti najveći problem
Kod životinja koje su najmanje dvije sedmice konzumirale nezdravu hranu, prelazak na zdraviju prehranu donio je bolje rezultate na testovima pamćenja u odnosu na one koje su nastavile jesti istu hranu.
Ipak, poboljšanja su bila izraženija nakon prestanka prehrane bogate mastima nego nakon prestanka prehrane bogate šećerom.
„Vidjeli smo jasniji oporavak pamćenja kada je prehrana bogata mastima zamijenjena zdravom hranom. Međutim, kod prehrane bogate dodatim šećerom bilo je vrlo malo dokaza o potpunom oporavku. To sugerira da šećer može biti ključni faktor koji ograničava vraćanje funkcije pamćenja“, navodi Renn.
Hipokampus posebno osjetljiv
Naučnici vjeruju da se veliki dio ovih promjena događa u hipokampusu, dijelu mozga koji je ključan za pamćenje, učenje i regulaciju apetita.
Prehrana bogata šećerima i mastima ranije je povezivana sa smanjenjem volumena i funkcije hipokampusa, a rezultati nove studije dodatno potvrđuju tu vezu.
„Naši nalazi pokazuju da promjene u prehrani prvenstveno utiču na prostorno pamćenje koje zavisi od hipokampusa, što potvrđuje da je ovaj dio mozga posebno osjetljiv na prehrambene navike i druge faktore iz okoline“, ističu istraživači.
Nikad nije kasno za promjene
Stručnjaci naglašavaju da rezultati ne znače da treba odustati ako ste godinama konzumirali mnogo šećera. Naprotiv, smanjenje unosa šećera i prelazak na zdraviju prehranu i dalje donosi značajne koristi za zdravlje mozga.
„Postoji uvriježeno mišljenje da se posljedice nezdrave prehrane lako mogu poništiti. Naši rezultati pokazuju da je situacija složenija, posebno kada je riječ o prehrani bogatoj dodatim šećerom. Poboljšanje prehrane uvijek je vrijedno truda, ali zdravlje mozga najbolje se čuva izbjegavanjem dugotrajne izloženosti nezdravoj hrani“, zaključio je istraživač Mike Kendig.