Područje koje danas zauzima Crveno more prije otprilike 6,2 miliona godina prošlo je kroz dramatičnu promjenu koju geolozi nazivaju potpunim isušivanjem, a zatim naglim plavljenjem.
Istraživači sa Univerziteta nauke i tehnologije "Kralj Abdula" otkrili su da je ovo more, koje danas povezuje Arapsko more i Sredozemlje preko Bab el-Mandeb i Sueskog kanala, u jednom trenutku prestalo postojati kao more u pravom smislu, pretvorivši se u ogromno slano jezero ili čak u slanu dolinu. Prelaz s isušene površine do ponovnog popunjavanja morem dogodio se veoma brzo po geološkim mjerilima.
Otkriće je zasnovano na kombinaciji seizmičkog snimanja dna Crvenog mora, analiza mikrofosila i preciznog određivanja starosti sedimentnih slojeva putem geohemijskih tehnika. U sedimentima se nalaze slojevi soli i gipsa, ostaci jezera ili bazena vrlo visokog saliniteta, koji su nastali kada je voda isparavala, a more je bilo blokirano sa sjevera i juga – sjeverna veza prema Sredozemlju bila je prekinuta, dok je put s juga prema Indijskom okeanu bio onemogućen vulkanskim uzvišenjima kod Haniš ostrva ili sličnim barijerama. Tokom sušnog perioda, tlo bazena bilo je izloženo eroziji i vjetrovima, dok su se so i gips taložili u velikim količinama.
Nakon perioda koji je možda trajao ne više od sto hiljada godina, došlo je do vrlo snažnog plavljenja s juga kada je more iz Indijskog okeana probilo barijere. Voda je munjevitom snagom probila vulkanske prepreke kod Bab el-Mandab prolaza. Izlivanje morske vode formiralo je podvodni kanjon dužine oko 320 kilometara, a taj kanal ostao je značajan trag događaja na morskom dnu. Naglo nadošle vode dovele su do brzog vraćanja morskih uslova, biotopa i uspostavljanja veza s okeanima kakve danas poznajemo.
Tokom te sušne faze, Crveno more nije bilo more kakvo vidimo danas – fauna koja je zahtijevala morske uslove izumrla je ili bila izložena veoma teškim uvjetima visokog saliniteta, a kada se more vratilo, morski ekosistem je obnovljen. Koralni grebeni koji danas postoje i raznovrsne morske vrste koje nastanjuju Crveno more svjedoče da se ekosistem uspio oporaviti.
Ovaj događaj je važan jer pokazuje kako se klimatološki uvjeti (suša, toplota, isparavanje), zajedno s tektonskim pokretima i vulkanskom aktivnošću, mogu udružiti i gotovo isključiti čitav morski sistem, da bi on zatim bio znatno promijenjen, ali ponovno uspostavljen.
Vremenski period prije oko 6,2 miliona godina stavlja ovaj događaj prije poznatog Zanklenskog poplavljivanja Sredozemnog mora, pa Crveno more ima jedinstvenu priču o nestanku i ponovnom rođenju u okviru krize saliniteta Mesinijana (Messinian salinity crisis).
Otkrivanje da je Crveno more potpuno iščezlo, a potom se vratilo u vremenskom okviru kraćem od sto hiljada godina, mijenja naše razumijevanje kako okeani i mora mogu reagovati na promjene u klimi, tektonskim barijerama i salinitetu. Ovaj nalaz podsjeća da su čak i naizgled stabilni morski sistemi izloženi ekstremnim promjenama, ali da priroda ima sposobnost oporavka kada se uvjeti obnove.