Prizor u Norrsken House u Stockholmu mnogima u vrijeme epidemije djeluje nestvarno, kako bi danas rekli - "staro normalno", i podsjeća na vrijeme prije nego što nas je virus natjerao na radikalne promjene životnih stilova.
Mladi hipsteri u dolčevitama ispijaju kafe u uglu ove prostorije za zajednički rad neovisnih profesionalaca, drugi opušteno čavrljaju u ugodnim konferencijskim dvoranama. Sve to u trenutku kada Evropa pojačava restrikcije zbog rekordnog rasta broja novozaraženih. Švedska, pak, unatoč svojim kontroverznim i višekratno opjevanim i osuđenim liberalnim mjerama i dalje ima nisku stopu zaraze.
Ljudi su društvene životinje
„Potencijalno imam stotine malih kontakata kada radim ovdje“, kaže za NY Times Britanac Thom Feeney koji je jedan od menadžera ovog prostora. Dodaje kako naši životi, zarazi unatoč, ne bi smjeli biti ograničeni samo na zurenje u ekran. Ljudi su, dodaje, prije svega društvene životinje.
Nova normalnost tako nigdje nije neobičnija nego u Švedskoj koja je gotovo jedina zemlja Zapada koja je ovog proljeća odbila uvesti potpuno zatvaranje, odnosno "lockdown". Švedska nije zatvorila javne ustanove, kafiće ni restorane, a nije bilo ni drugih obveznih restriktivnih mjera. Tokom "crnog proljeća" Švedska nije zatvorila svoje granice, javni prijevoz je nesmetano funkcionirao, a ostali su otvoreni čak i frizerski saloni te studiji za vježbanje joge. Prevencija zaraze temeljila se na švedskoj solidarnosti i povjerenju, odnosno, na povjerenju vlasti u građane da će se dobrovoljno držati mjera poput održavanja razmaka i redovite higijene ruku.
Je li to bila ispravna odluka ili ne već je mjesecima predmet rasprava u čitavom svijetu. Mnogi naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od koronavirusa, dok su libertarijanski nastrojeni političari i aktivisti tvrdili kako Švedska može svim zemljama biti uzor, a vodeći švedski zdravstveni stručnjaci kažu kako je švedski model bio adekvatan te je spriječio ekonomski kolaps zemlje.
Švedski pristup pandemiji oštro su kritizirali u SAD-u. Vodeći američki epidemiolog Anthony S. Fauci i republikanski senator iz Kentuckya Rand Paul žestoko su se posvađali na tu temu. Zaključeno je kako je Švedska priznala da pristup možda nije bio savršen te da je dolazilo do grešaka, naročito u domovima za starije gdje je došlo do velikoj broja smrti. Analize, naime, pokazuju da je stopa smrtnosti u takvim ustanovama u Švedskoj bila veća od one u susjednim "lockdown zemljama".
No, NY Times postavlja pitanje pokazuje li eventualno nizak rast novih slučajeva u Švedskoj, upoređen s relativno visokim rastom u drugim evropskim zemljama, da je Švedska pronašla balans, nešto za čime ostale zemlje žude već mjesecima. Ili se radi samo o privremenoj aberaciji koja će se svima obiti o glavu dolaskom snažnijeg novog vala koji se predviđa?
„Situacija zasad izgleda pozitvno“, kaže Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog koji je svjetsku slavu stekao svojim liberalnim mjerama u borbi protiv covida-19.
Švedska ima populaciju od oko deset miliona ljudi, a prosječno je proteklih sedmica imala 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380. No, stopa zaraza po stanovniku niža je nego u Danskoj ili Nizozemskoj, a značajno niža od zemalja poput Francuske i španije koje unatoč strogim restrikcijama bilježe više od deset hiljada zaraženih dnevno.
Kritičari slobodnijeg modela imaju odgovor i na tu tvrdnju - smatraju kako Švedska testira premalen broj ljudi pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog 'screeninga' građana. Opet, i te se teze mogu dovesti pod sumnju jer brojke pokazuju kako je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na sjeverozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.
Slijedi li Evropa švedski model?
NY Times podsjeća kako se uoči novog vala pandemije mnoge evropske zemlje odlučuju za strože restrikcije. No, politički vođe koji su svjesni da bi novi lockdown mogao izazvati neslućene probleme apeliraju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mjera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi spriječili kolaps ekonomije koji bi uslijedio zatvaranjem škola, poduzeća, trgovina, barova i restorana. Stoga, kažu stručnjaci, Evropa unatoč restrikcijama sve više pokušava implementirati švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građana.
„Sve zemlje Evrope danas manje ili više kombiniraju svoj pristup testiranje, karantenu i praćenje kontakata zaraženih - sa švedskim modelom, no nijedna to ne želi otvoreno reći. Umjesto toga, od Švedske stalno rade karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspješnim“, smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoine Flahault.
Jedina strožija mjera koja je uvedena u Šveskoj jest da su zabranjena okupljanja više od 50 osoba, uključujući muzeje ili sportske događaje, ali se švedski model, ističe Flauhault, bazirao na "self-lockdownu", odnosno povjerenju u građane da će se sami brinuti o zdravlju i raditi na suzbijanju zaraze bez da im to neko mora narediti.
Tegnell priznaje kako je moguće da je Švedska trenutno u dobrom, a mogla bi završiti u lošem periodu, no ističe kako su od jedne od zemalja s najviše slučajeva došli do situacije u kojoj bilježe razmjerno nisku stopu zaraze. Dodao je kako bi u nekim slučajevima zemlja mogla donijeti mjere poput uvođenja obaveze nošenja zaštitnih maski, ali samo u lokalnih žarištima.
Ipak, dodao je, razmišljajući o proljeću danas bi možda ipak razmotrio mjere poput lokalnih ograničavanja kretanja ili zatvaranja nekih škola. Glavni švedski epidemiolog i dalje ističe kako se dobrovoljno održavanje distance pokazalo uspješnijom mjerom od, naprimjer, maski koje bi ljudima, kako kaže, mogle dati lažni osjećaj sigurnosti. Ponovio je kako Švedska nije imala za cilj stvaranje imuniteta krda, već da je to "mit kojeg je neko stvorio".
I evo kako je to izgledalo u praksi - danas vibrantni prostori u gorespomenutoj zajedničkoj radnoj zgradi Norrsken House u proljeće su zjapili prazni, a sada su puni života, ali uz poštivanje zdravorazumskih mjera. Rad je ograničen na četiri sata dnevno, posvuda su sredstva za dezinfekciju ruku, a svi se pridržavaju pravila nepribliživanja drugima.
Zemlja spremna za novi val
„Ta će ograničenja biti na snazi neko vrijeme, ali mi se ne čine kao velika restrikcija u odnosu na svakodnevni život. Ljudi se žele vratiti u normalu i smatraju kako smo vlastitim naporima uspjeli pobijediti krizu“, kaže Feeney.
Situacija je radikalno drugačija od proljeća i u švedskim bolnicama gdje su početkom epidemije vozila hitne pomoći neprestano iskrcavala novooboljele od covida-19.
„U aprilu se činilo da gotovo svatko ima covid. Sada je pacijenata mnogo manje“, kaže dr. Karin Hildebrand, kardiologinja u jedinici intezivne njege bolnice Sodersjuksuhet.
Tokom prvog vala upravo je ona Šveđane upozorila da je situacija smrtno ozbiljna te da se mjere moraju poštivati. Sada je, kaže, spremna za potencijalni novi val, piše NY Times.
„Promijenili smo ponašanje. Naprimjer, više ne vidim nikog da se rukuje. Život se vratio u normalu, uz male izmjene. Naravno, uvijek nam može doći drugi val, ali mislim da smo na njega spremni“, kaže.
Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.
„Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, koronavirus drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbjeći visoka stopa smrtnosti, no Švedska je sredinom aprila povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog imuniteta krda, no možemo zaključiti da je poštivanje mjera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv koronavirusa“, zaključuje Kim Sneppen, profesor bioraznolikosti s Instituta Niels Bohr.
