Moćna lubenica - bilo da se drži u ruci, prikazana na umjetnički način ili objavljena na internetu kao emoji - snažan je simbol za Palestince. Plod se ponovno počeo pojavljivati u bezbrojnim objavama na društvenim mrežama, a nakon rata između Izraela i Hamasa koji je započeo iznenadnim napadom na Izrael u kojem je poginulo 1400 ljudi. Najmanje 3785 ljudi smrtno je stradalo u Gazi otkako je Izrael započeo zračne napade.
Ali kako se ovo osvježavajuće voće pojavilo kao tajnoviti simbol palestinske solidarnosti? Evo šta trebate znati, piše Time. Upotreba lubenice kao palestinskog simbola nije novost. Prvi put se pojavila nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Izrael preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i Gazom, te anektirao Istočni Jeruzalem.
U to je vrijeme izraelska vlada proglasila javno isticanje palestinske zastave kaznenim djelom u Gazi i na Zapadnoj obali. Kako bi zaobišli zabranu, Palestinci su počeli koristiti lubenicu jer, kada se otvori, voće nosi nacionalne boje palestinske zastave - crvenu, crnu, bijelu i zelenu.
Izraelska vlada nije se obračunala samo sa zastavom. Umjetnik Sliman Mansour rekao je za The National 2021. da su izraelski dužnosnici 1980. zatvorili izložbu u Galeriji 79 u Ramallahu na kojoj su bili prikazani njegovi i radovi drugih umjetnika, uključujući Nabila Ananija i Issama Badrla.
"Rekli su nam da je zabranjeno bojanje palestinske zastave, ali i boje koje sadrži. Tako je Issam rekao: 'Šta ako bih napravio cvijet crvene, zelene, crne i bijele?', na šta je službenik ljutito odgovorio: 'Bit će zaplijenjen. Čak i ako naslikate lubenicu, ona će vam biti oduzeta'", rekao je Mansour.
Zamjenski simbol
Izrael je ukinuo zabranu palestinske zastave 1993. godine, u okviru sporazuma iz Osla, koji je podrazumijevao uzajamno priznanje Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije i bio je prvi formalni sporazum kojim se pokušao riješiti desetljetni izraelsko-palestinski sukob. Zastava je prihvaćena kao simbol Palestinske uprave, koja je upravljala Gazom i Zapadnom obalom.
Watermelon of Liberation #Palestine #watermelon #liberation pic.twitter.com/E2AaobWyAB
— maman (@manraihad) November 1, 2023
U svjetlu sporazuma, The New York Times je prihvatio lubenicu kao zamjenski simbol tokom zabrane palestinske zastave. "U Pojasu Gaze, gdje su mladići svojedobno bili uhapšeni jer su nosili narezane lubenice - na taj način prikazujući crvenu, crnu i zelenu palestinsku boju - vojnici stoje po strani dok povorke marširaju mašući nekoć zabranjenom zastavom", napisao je novinar Timesa John Kifner.
Neposredno nakon Druge intifade 2007. godine, umjetnik Khaled Hourani kreirao je Priču o lubenici za knjigu pod naslovom Subjektivni atlas Palestine. Godine 2013. izolirao je jedan otisak i nazvao ga Boje palestinske zastave, a od tada su ga vidjeli ljudi diljem svijeta.
Lubenica se kao simbol ponovno pojavila 2021.
Upotreba lubenice kao simbola ponovno se pojavila 2021., nakon odluke izraelskog suda da će palestinske porodice iz četvrti Sheikh Jarrah u istočnom Jeruzalemu biti deložirane iz svojih domova kako bi ustupile mjesta doseljenicima.
In occupied Palestine, the Israelis have banned the display of the Palestinian national flag. In response, Palestinians have adopted the watermelon, which has the same colors as their flag, as a symbol of defiance.
— red. (@redstreamnet) October 19, 2023
Following the 1967 Six-Day War, Israel banned the public use of… pic.twitter.com/99SUTY1KZS
U januaru je izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir ovlastio policiju da oduzme palestinske zastave. Kasnije je uslijedilo glasanje o prijedlogu zakona o zabrani isticanja zastave na državnim institucijama, uključujući univerzitete. Zakon je prošao u prvom čitanju, ali je vlada kasnije pala.
U junu je Zazim, arapsko-izraelska organizacija, pokrenula kampanju prosvjeda protiv hapšenja i oduzimanja zastava. Slike lubenica bile su istaknute na 16 taksija koji rade u Tel Avivu, uz popratni tekst: "Ovo nije palestinska zastava".
"Naša poruka vladi je jasna, uvijek ćemo pronaći način da zaobiđemo svaku apsurdnu zabranu i nećemo se prestati boriti za slobodu izražavanja i demokraciju", rekao je direktor Zazima Raluca Ganea.
Amal Saad, Palestinka iz Haife koja je radila na kampanji Zazima, rekla je za Al Jazeeru da imaju jasnu poruku: "Ako nas želite zaustaviti, pronaći ćemo drugi način da se izrazimo".
