S obzirom na prividnu nedovoljnu količinu vlage u preostalim ostacima Zemljinih građevnih blokova, planetarni naučnici dugo su pretpostavljali da su zalihe vode na našem planetu nastale nakon što je nastao u kiši stijenja i kometa natopljenih vodikom, piše Science Alert.
Nova studija istraživača sa Univerziteta u Oxfordu i nacionalnog sinkrotronskog naučnog pogona Ujedinjenog Kraljevstva dovodi u pitanje teoriju da je voda stigla posebnom dostavom. Zapravo, voda je možda cijelo vrijeme bila dio sastava Zemlje.
Studija ispituje rijetke meteorite poznate kao enstatit hondriti (EC), za koje se smatra da su po sastavu slični stijenama od kojih je naš planet izvorno izgrađen.
Koristeći tehniku nazvanu X-Ray Absorption Near Edge Structure (XANES) spektroskopija, koja u osnovi koristi X-zrake za hemijske 'otiske' materijala, tim je pronašao dovoljno vodika da sugerira da su se okeani možda formirali na Zemlji bez ikakvih dodatnih namirnica.
Taj se vodik mogao spojiti s kisikom koji je također bio ugrađen u stijene rane Zemlje. Svi su sastojci bili postavljeni prije nekih 4,55 milijardi godina, drugim riječima, prvo za vodu, a potom i za sam život.
"Sada mislimo da je materijal koji je izgradio naš planet – koji možemo proučavati pomoću ovih rijetkih meteorita – bio daleko bogatiji vodikom nego što smo prije mislili", kaže naučnik James Bryson sa Univerziteta u Oxfordu.
"Ovo otkriće podupire ideju da je formiranje vode na Zemlji bio prirodni proces, a ne slučajnost hidratiziranih asteroida koji su bombardirali naš planet nakon što je nastao."
Od značaja je bila lokacija vodika unutar uzoraka, pri čemu su koncentracije elementa pronađene unutar netaknutog materijala unutar meteorita, ali nisu bile vezane za dijelove stijene na koje bi mogla utjecati vanjska kontaminacija.
Istraživači predlažu da je plinoviti vodik možda reagirao s mineralom željeznog sulfida pirotitom u ovim stijenama, u biti sprječavajući gubitak vodika i zadržavajući ga dok se ne stvore uvjeti za stvaranje vode.
"Bili smo nevjerojatno uzbuđeni kada nam je analiza rekla da uzorak sadrži vodikov sulfid - samo ne tamo gdje smo očekivali", kaže naučnik za Zemlju Thomas Barrett sa Univerziteta u Oxfordu.
"Budući da je vjerovatnost da ovaj sumporovodik potječe od zemaljske kontaminacije vrlo mala, ovo istraživanje pruža vitalne dokaze koji podupiru teoriju da je voda na Zemlji izvorna - da je prirodni rezultat onoga od čega je naš planet sastavljen."
Ova ideja nije potpuno nova, a istraživači se pozivaju na studiju iz 2020. koja je također otkrila da je vodik zaključan unutar EC-a. Međutim, još uvijek je postojala određena nesigurnost oko toga je li vodik izvorni u tim meteoritima.
Čini se da nova i temeljitija analiza potvrđuje da ti EC-ovi – a vjerovatno i stijene od kojih je Zemlja formirana – zaista imaju ugrađeni vodik, i to dovoljno da se naš planet razvije u plavi mramor kakav je danas.
"Temeljno pitanje za planetarne naučnike je kako je Zemlja izgledala kao danas", kaže Bryson.