Kada je Donald Trump u februaru pokrenuo preventivni rat protiv Irana zajedno s Izraelom, mnogi u zemlji su tu kampanju slavili kao vrhunac političke i diplomatske karijere Benjamina Netanyahua.
Tri mjeseca kasnije, režim u Teheranu je i dalje na vlasti, Trump pokušava postići sporazum koji bi ponovo otvorio Hormuški moreuz za naftne tankere, a navodni uslovi tog dogovora izazvali su uzbunu, razočaranje i bijes u Izraelu.
"Izrael je potpuno prepušten odlukama hirovitog, praznog i očajnog američkog predsjednika“, napisao je Nahum Barnea u listu Yedioth Ahronoth, jedan od više komentatora koji su osudili i sporazum i izraelskog premijera.
Šteta će biti još veća
Što je veći bijes, što je jača buka, to je veći poraz“, dodao je, u oštroj kritici Netanyahuove strategije prije i tokom kampanje koju su SAD nazvale Operacija Epski bijes, a Izrael Operacija Ričući Lav, piše The Guardian.
"Ako sporazum o kojem se trenutno govori bude potpisan, šteta će biti još veća. Milijarde koje će se sliti u džepove režima mnogo će značiti.“
Na početku rata izraelski sigurnosni vrh upozorio je da Netanyahu rizikuje da žrtvuje najvažniji vanjskopolitički adut zemlje, dvostranačku podršku u Sjedinjenim Državama, u pokušaju promjene režima u Iranu, a možda i radi političkog jačanja pred izbore koji bi trebali biti održani do oktobra.
Skoro tri mjeseca kasnije, ankete javnog mnijenja u SAD pokazuju da bi ozbiljan udarac višedecenijskom naslijeđu mogao biti najtrajnija posljedica ovog sukoba za Izrael.
Izrael ne samo da je isključen iz pregovora s Iranom, nego prema pisanju New York Timesa nije ni informisan o njihovom toku. Vlada je bila prisiljena oslanjati se na regionalne saveznike i njihove špijunske mreže koje nadziru iransko rukovodstvo.
Sporazum koji Trumpov tim pregovara mogao bi nametnuti određena ograničenja iranskom nuklearnom programu, ali postoji široki konsenzus da bi ta ograničenja bila blaža od sporazuma koji je administracija Baracka Obame postigla 2015. godine.
Zajednički sveobuhvatni akcioni plan
Netanyahu je tada kritikovao taj sporazum, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), u Washingtonu.
"Nastajući sporazum je mnogo gori od prethodnog“, napisao je Ben Caspit u listu Ma’ariv, naglašavajući rizik da bi posljedice rata i sporazuma o prekidu vatre mogle ubrzati iranski nuklearni program umjesto da ga unište, kako je Netanyahu obećavao. "Ako Iran ipak dođe do nuklearne bombe, to će biti Bibijeva bomba.“
Atentat na vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija, uklonio je čovjeka koji je uspostavio nuklearni program, ali i onoga koji je kočio završnu fazu stvaranja nuklearnog oružja, dodao je.
Ostale izraelske brige pred rat, uključujući regionalnu mrežu saveznika i arsenal balističkih projektila koji su izazvali smrt i razaranja širom Izraela, izgleda da uopće nisu predmet pregovora.
Krajnje desničarski članovi Netanyahuove koalicije sada ga pritiskaju da se suprotstavi američkom predsjedniku zbog djelimičnog primirja s Hezbollahom u Libanu, koje je provedeno pod pritiskom Washingtona.
'Treba lupiti šakom o Trampov sto'
"Vrijeme je da premijer lupi šakom o Trumpov sto i obavijesti ga da se vraćamo ratu u Libanu“, napisao je ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir na društvenim mrežama u ponedjeljak.
Zabrinutost zbog prijetnji iz Irana i njegovih saveznika vjerovatno stoji iza anketa koje su pokazale snažnu podršku Izraelaca odluci da se krene u rat protiv Irana, čak i nakon sedmica raketnih napada.
Odmah nakon primirja, više od trećine jevrejskih Izraelaca izjavilo je da su veoma ili donekle nezadovoljni njime, u poređenju s nešto više od četvrtine onih koji su bili veoma ili donekle zadovoljni što su borbe prestale, prema podacima Izraelskog univerziteta za demokratiju.
Podrška vladi je ipak opadala kako se sukob odugovlačio bez ikakvih znakova promjene režima koju je Netanyahu obećavao.
Čak i u aprilu, kada je možda bilo više razloga za izraelski optimizam zbog nastavka američkog pritiska na Iran, Izraelci su bili razočarani načinom na koji je vlada vodila rat. Tek nešto više od trećine ispitanika pozitivno je ocijenilo rad vlade, pokazalo je isto istraživanje.
Historijska nemoć
Nisu sve kritike bile usmjerene na Netanyahua, niti su svi koji su bili nezadovoljni sporazumom žalili zbog rata, ali okvir Trumpovog očiglednog plana imao je malo pristalica u Izraelu.
"Trumpu treba priznati da je barem pokušao“, napisao je Ariel Kahana u hebrejskom dnevniku Israel Hayom. Njegova spremnost da oslobodi ogromnu vatrenu moć Sjedinjenih Država protiv Irana desetine puta je bolja od historijske nemoći koju su pokazivali svi njegovi prethodnici.“
"Suština je da Iran može i uspijeva svijetu predstaviti sliku pobjede samom činjenicom da je još uvijek opstao. Trump, za sada, nema sličnu kontra-sliku koju bi mogao pokazati. To nije baš dobra vijest za izraelski narod", piše The Guardian.