Krim je godinama važio za najveći simbol političke i vojne moći ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon aneksije 2014. godine, poluotok je predstavljan kao neosvojiva tvrđava Rusije, ključna vojna baza na Crnom moru i dokaz ostvarenja ruskih imperijalnih ambicija.
Međutim, više od decenije kasnije, upravo Krim postaje jedna od najvećih ranjivih tačaka Moskve u ratu protiv Ukrajine.
Ukrajinske snage posljednjih mjeseci intenzivirale su napade bespilotnim letjelicama i projektilima na vojne objekte, energetska postrojenja i logističke pravce na okupiranom poluotoku, nastojeći oslabiti ruske snage na jugu i izolirati Krim od ostatka Rusije, piše Politico.
Život je sve teži
Oleksandra, Ukrajinka koja je napustila Krim nakon ruske aneksije 2014. godine i danas živi u Kijevu, kaže da je još prije nekoliko sedmica upozorila roditelje da naprave zalihe hrane, vode i lijekova. Njena majka, međutim, nije vjerovala da bi rat mogao ozbiljno pogoditi Krim.
"Bila je uvjerena da ni Rusija ni Ukrajina nikada neće učiniti ništa što bi ugrozilo Krim. Čak i dok su rakete s Krima gađale Kijev, govorila je da je Krim poseban“, ispričala je Oleksandra, koja iz sigurnosnih razloga nije željela otkriti prezime.
Danas je situacija potpuno drugačija. Stanovnici Krima suočavaju se s čestim nestancima električne energije i vode, prekidima mobilne telefonije, nestašicom goriva i obustavom isporuke robe. Javnim prijevozom gotovo da više nije moguće putovati, dok je prodaja goriva privatnim osobama ograničena.
Cijene osnovnih životnih namirnica naglo su porasle, a turistička sezona, od koje je veliki broj stanovnika živio, praktično je propala. Vlasti su još krajem juna proglasile vanredno stanje.
Inače, od početka ruske invazije 2022. godine Krim je služio kao glavna logistička baza za snabdijevanje ruskih snaga na jugu Ukrajine. S tog poluotoka ruska vojska pokretala je vojne operacije širom Crnog mora, dok su njegovi stanovnici uglavnom bili pošteđeni direktnih posljedica rata.
Međutim, ovog ljeta situacija se drastično promijenila. Ukrajina je, zahvaljujući razvoju bespilotnih letjelica srednjeg dometa, uspjela uspostaviti znatno veći pritisak na ruske vojne kapacitete. Cilj Kijeva nije samo uništavanje vojnih objekata, već i prekidanje logističkih lanaca koji omogućavaju funkcioniranje ruske vojske.
Bio bi to težak udarac za Putina
Prema procjenama ukrajinskih vojnih analitičara, to bi moglo primorati Moskvu da prebaci dio svojih snaga s drugih dijelova fronta, čime bi se smanjio pritisak na ukrajinsku vojsku.
"Želimo uništiti rusko vojno prisustvo na Krimu i vjerujem da ćemo u tome uspjeti“, izjavio je bivši ukrajinski ministar odbrane Andrij Zagorodnjuk.
Krim za Vladimira Putina ima mnogo veći značaj od vojnog. Njegova aneksija 2014. godine izazvala je veliki rast Putinove popularnosti u Rusiji i postala simbol obnove ruske moći. Upravo zbog toga eventualni gubitak kontrole nad poluotokom predstavljao bi ozbiljan politički udarac Kremlju.
"Krim je zlatni ključ ruskih imperijalnih ambicija“, ocjenjuje Ilja Pavlenko, bivši zamjenik šefa Glavne obavještajne uprave Ukrajine.
Iako su pojedini zapadni političari ranije nagovještavali da bi Krim mogao ostati pod ruskom kontrolom kao dio budućeg mirovnog sporazuma, ukrajinski zvaničnici smatraju da se situacija na terenu mijenja.
"Sada sami stvaramo svoje pregovaračke adute“, poručio je Pavlenko.
Ukrajinski napadi usmjereni su na rusku vojnu infrastrukturu, ali posljedice osjećaju i civili. Na Krimu danas živi oko dva i po miliona ljudi, među kojima su i brojni Ukrajinci, kao i autohtoni krimski Tatari, koji su, prema međunarodnim organizacijama za ljudska prava, godinama izloženi represiji ruskih vlasti.
Predsjednik Medžlisa krimskih Tatara Refat Čubarov savjetovao je stanovnicima da naprave zalihe hrane i lijekova, izbjegavaju ruske vojne objekte i unaprijed pripreme skloništa.
Pitanje povratka Krima pod kontrolu Ukrajine i dalje ostaje jedno od najvažnijih u ratu. Posljednji put činilo se da je takav scenarij moguć tokom ukrajinske kontraofanzive 2023. godine, ali tada nije došlo do značajnijeg pomjeranja linije fronta.
Ipak, ukrajinski zvaničnici smatraju da sada postoji nova prilika.
"Krim ne može biti vraćen isključivo vojnom silom. Vojni pritisak treba omogućiti diplomatama da za pregovaračkim stolom jasno poruče da Krim nije predmet odricanja“, rekao je Pavlenko.
Bivši ministar odbrane Andrij Zagorodnjuk procjenjuje da Ukrajina ima ograničen vremenski period tokom kojeg može iskoristiti tehnološku prednost u bespilotnim sistemima.
"Rusija će nas prije ili kasnije sustići u razvoju ove tehnologije. Nemamo vremena za gubljenje“, upozorio je on te dodao da vjeruje da će Krim jednog dana biti oslobođen, piše Politico.