Tokom svoja dva mandata na vlasti, Donald Trump nije se ustručavao kritikovati, pa čak i napadati NATO saveznike u Washingtonu.
Ali njegova najnovija sugestija, da bi neuspjeh u osiguravanju Hormuškog moreuza bio "veoma loš za budućnost NATO-a", ukazuje na razumijevanje svrhe saveza koje je već podiglo mnoge obrve, piše BBC.
"NATO je stvoren kao… odbrambeni savez. To nije savez koji je zamišljen da jedan od saveznika započne rat po vlastitom izboru, a zatim obaveže sve ostale da ga slijede. Nisam siguran da je to vrsta NATO-a kojoj je iko od nas želio pripadati", rekao je general Sir Nick Carter, bivši načelnik britanskog Generalštaba, za BBC u ponedjeljak.
Poprilična ironija
Dolazeći od predsjednika koji je prije samo dva mjeseca iznosio snažne tvrdnje o Grenlandu, suverenoj teritoriji druge članice NATO-a, u njegovim najnovijim izjavama ima poprilične ironije. To možda objašnjava zašto su neke reakcije bile prilično direktne.
U Njemačkoj je portparol vlade rekao da rat s Iranom "nema nikakve veze s NATO-om“, dok je ministar odbrane Boris Pistorius djelovao kao da ismijava ideju da bi skromne evropske mornarice mogle napraviti razliku.
"Šta Trump očekuje od nekoliko evropskih fregata što moćna američka mornarica ne može uraditi? Ovo nije naš rat. Mi ga nismo započeli", rekao je on.
Ipak, ništa od ovoga ne bi trebalo sakriti činjenicu da sada postoji hitna i sve veća potreba za rješenjem krize u Zaljevu. Efektivna blokada Hormuškog moreuza od strane Irana, osim za nekoliko brodova koji prevoze njegovu naftu saveznicima poput Indije i Kine, ostavila je zapadne vlade u potrazi za rješenjem.
Možda je krizu pokrenula odluka Donalda Trumpa da započne rat, ali to je problem koji treba brzo riješiti prije nego što posljedice po globalnu ekonomiju postanu još gore.
Ali već je jasno da brzog rješenja nema.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, britanski premijer Keir Starmer rekao je da razgovori s američkim, evropskim i zaljevskim partnerima o pronalaženju "izvodivog plana“ i dalje traju, ali da "još nismo došli do tačke donošenja odluka“.
Premijer je spomenuo autonomne sisteme za pronalaženje mina za koje je rekao da su već u regiji. Pošto je HMS Middleton, brod za uklanjanje mina, trenutno u Portsmouthu na velikom održavanju, ovo je prvi put nakon decenija da nijedan britanski brod za čišćenje mina nije u toj regiji.
Umjesto toga, očekuje se da će Kraljevska mornarica ponuditi novo razvijene pomorske dronove, dizajnirane da otkrivaju i neutraliziraju mine bez izlaganja posade opasnosti.
Ključna funkcija mornarica
Ali jedan od problema s kojim se Donald Trump suočava jeste to što razminiranje mora, nekada ključna funkcija gotovo svih mornarica, odavno više nije prioritet.
Tom Sharpe, bivši komandant Kraljevske mornarice, rekao je da najnovije britanske tehnologije još nisu testirane u borbi.
"Vjerovatno ćemo u narednih nekoliko sedmica saznati da li to funkcioniše“, rekao je on za BBC.
General Carter je rekao da je posljednji put kada su zapadne zemlje izvele veliku operaciju razminiranja na moru bilo 1991. godine, nakon što je Irak postavio mine u vodama kod Kuvajta kako bi spriječio amfibijsko iskrcavanje tokom prvog Zaljevskog rata.
"Trebalo nam je 51 dan da očistimo mine. Nijedna mornarica nije ulagale u ovo u mjeri u kojoj je trebalo, a najmanje Amerikanci", rekao je za BBC.
Američka mornarica također povlači svoje specijalizirane minolovce klase Avenger, koji su izgrađeni s drvenim trupovima kako bi izbjegli aktiviranje magnetskih mina, a zamjenjuju ih brodovi klase Independence koji koriste različite bespilotne sisteme.
Ali nije riječ samo o razminiranju. Iranska Revolucionarna garda također može koristiti naoružane brze čamce, pomorske „samoubilačke“ dronove i rakete sa obale kako bi ometala brodski saobraćaj.
Nedavne fotografije koje je objavila iranska agencija Fars navodno prikazuju veliki broj čamaca i dronova pohranjenih u podzemnim tunelima, što sugerira da se Teheran dugo pripremao za ovakav trenutak.
Predsjednik Trump je sugerirao da bi održavanje Hormuškog moreuza otvorenim, što je sinoć opisao kao „vrlo mali poduhvat", moglo uključivati napade na iransku obalu.
Rekao je da traži "ljude koji će eliminisati neke loše aktere duž obale".
SAD su već gađale čamce koji su postavljali mine u iranskim lukama, ali je teško zamisliti da će mnogi američki saveznici biti spremni učiniti isto, posebno ako to uključuje slanje kopnenih snaga.
U okruženju punom potencijalnih opasnosti, nije iznenađujuće da države oklijevaju da se uključe, radije pozivajući, kao što je to učinila britanska vlada, na smirivanje situacije kao najsigurniji način da se ponovo otvori Hormuški moreuz.
Jasan stav Berlina
Ali s obzirom na to da američki i izraelski zvaničnici govore o kampanji koja bi mogla trajati još nekoliko sedmica, to ne izgleda kao neposredna mogućnost. U međuvremenu, mogu li saveznici biti ubijeđeni da pošalju brodove kako bi pratili trgovačke brodove kroz ovaj ključni pomorski prolaz?
"Njemačka neće učestvovati svojom vojskom u osiguravanju Hormuškog moreuza", rekao je Pistorius u ponedjeljak.
Ministri vanjskih poslova EU sastaju se u ponedjeljak, a na stolu je prijedlog da se proširi postojeća pomorska misija EU u Crvenom moru.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas kaže da bi promjena mandata operacije Aspides bila "najbrži“ način da EU poboljša sigurnost u Zaljevu.
Operacija je pokrenuta 2024. godine kako bi pomogla u suočavanju s prijetnjama brodskom saobraćaju koje predstavljaju Huti pobunjenici u Jemenu, koje podržava Iran.
To je skromna misija, koja trenutno uključuje samo tri ratna broda, a čini se da među članicama EU nema velike želje za njenim proširenjem. Ministri vanjskih poslova Španije i Italije izrazili su sumnje.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da njegova vlada želi čuti od Izraela i Sjedinjenih Država "kada vjeruju da će ostvariti svoje vojne ciljeve u Iranu“, prije nego što razgovara o novim sigurnosnim aranžmanima.
Od velikih evropskih saveznika, francuski predsjednik Emmanuel Macron možda je najzainteresovaniji da se uključi, rekavši prije sedmicu dana da pokušava okupiti koaliciju za pratnju brodova i garantovanje slobode plovidbe.
Ali rekao je da bi se to moglo dogoditi tek kada prođe „najžešća faza“ sukoba, a nekoliko dana kasnije njegova ministrica odbrane Catherine Vautrin izjavila je da nema neposrednih planova za slanje brodova u Hormuški moreuz.
Prijetnja iz tri pravca
Bivši komandant Kraljevske mornarice Tom Sharpe rekao je da bi potencijalna operacija pratnje bila mnogo složenija od operacije Aspides, jer bi prijetnje dolazile iz tri pravca: iz zraka, s površine mora i ispod vode.
"Za razliku od Hutija, gdje je prijetnja dolazila samo iz zraka, s Iranom imate sve tri i želite pokušati oboriti te stvari prije nego što budu ispaljene. To nije uvijek moguće", rekao je.
Trenutno, pomalo šokirani saveznici predsjednika Trumpa oklijevaju pred vratima označenim kao "uključivanje u Iran“, nervozno gledajući jedni u druge, ali svjesni da nečinjenje zapravo nije opcija.
Sir Keir Starmer rekao je da rješenje mora uključivati "što više partnera“, ali da britansko vojno osoblje mora dobiti važne garancije prije nego što bude poslano u potencijalno opasnu misiju.
"Najmanje što zaslužuju jeste da znaju da to rade na pravnoj osnovi i s dobro osmišljenim planom", kazao je.
Kako stvari trenutno stoje, taj plan još ne postoji, piše BBC.