U utorak je u bejrutskoj luci došlo do katastrofalne eksplozije u kojoj je poginulo najmanje 135 ljudi, a nekoliko hiljada je povrijeđeno.
Libanske vlasti pokrenule su istragu, ali lokalni zvaničnici već sada govore o mogućem uzroku ove razorne eksplozije - ogromnoj pošiljci poljoprivrednog gnojiva koja se godinama, uprkos upozorenjima lokalnih vlasti, čuvala u bejrutskoj luci bez sigurnosnih mjera.
Prema dokumentima koje je nedavno pregledao CNN, pošiljka s 2750 tona amonijevog nitrata stigla je 2013. u Bejrut na brodu u vlasništvu Rusije. Plovilo MV Rhosus bilo je na ruti prema Mozambiku, ali se zaustavilo u Bejrutu zbog finansijskih poteškoća, što je izazvalo nemire među ruskom i ukrajinskom posadom.
1/x This morning I woke up to see viral maps incorrectly comparing the damage area of the Beirut explosion to London and New York. I have corrected the maps with a little thread to explain my corrections. img 1. tweet with my notes. img 2-4. my new maps. pic.twitter.com/nz9Q1X0wLt
— Joanna Merson (@JoannaMerson) August 5, 2020
Jednom kada se MV Rhosus usidrio u bejrutsku luku, više je nikada nije napustio uprkos ponavljanim upozorenjima direktora carine Badrija Dahera i drugih službenika da je teret ekvivalentan "plutajućoj bombi".
Libanska ministrica informacija Manal Abdel Samad Najd kazala je kako postoji papirologija i dokumenti još iz 2014., a koji govore o komunikaciji glede "materijala" koji su zaplijenile libanske vlasti. Dodala je da se ovi dokumenti razmatraju u vezi s potencijalnim uzrokom smrtonosne eksplozije. Kada su je novinari upitali ima li nekih ranih nalaza vezanih uz uzrok eksplozije, rekla je da za sada "nema preliminarnih rezultata niti pojašnjenja."
"Plutajuća bomba"
MV Rhosus krenuo je 2013. iz grada Batumija u Gruziji prema Mozambiku. Njime je upravljao kapetan Boris Prokošev, a prevozio je 2.750 metričkih tona amonijevog nitrata, hemikalije koja se često upotrebljava kao gnojivo, ali ponekad i kao sastojak eksplozivnih sredstava u rudarstvu.
Brod pod zastavom Moldavije zaustavio se u Grčkoj kako bi napunio gorivo i tada je njegov vlasnik saopćio ruskim i ukrajinskim mornarima kako je kompaniji ponestalo novaca i da će morati u Bejrutu pokupiti dodatni teret kako bi se pokrili putni troškovi.
From This? To This? pic.twitter.com/pXzv9vTxVv
— Presiden Runner Up. 2 (@P3nj3l4j4h_id) August 5, 2020
MV Rhosus tada je bio u vlasništvu kompanije Teto Shipping, za koju članovi posade tvrde da je u vlasništvu Igora Grečuškina, biznismena iz ruskog grada Khabarovska koji je tada živio na Kipru.
Kada je brod pristao u Bejrutu, lokalne lučke vlasti su ga zadržale zbog "grubih prekršaja u upravljanju plovilom", neplaćenih naknada luci i pritužbi ruske i ukrajinske posade, tvrdi Udruženje pomoraca Rusije, podružnica Međunarodne federacije radnika u prometu (ITF).
"Mornari su bili na brodu 11 mjeseci, imali smo malo zaliha. Svakodnevno sam pisao Putinu. Na kraju smo morali prodati gorivo kako bismo tim novcem angažirali advokata. Vlasnik nam nije obezbijedio ni hranu ni vodu", rekao je jučer kapetan Prokošev u radiointervjuu za Odjek Moskve.
Udruženje pomoraca Rusije saopćilo je za CNN kako se prema njihovim informacijama posada uspjela vratiti u svoju domovinu, ali nije primila plaće.
"U to se vrijeme na brodu nalazila posebno opasna roba - amonijev nitrat, za koju lučke vlasti Bejruta nisu dopustile istovar ili prebacivanje na drugi brod", dodala je udruga.
2014. je Mihail Vojtenko, urednik internetske publikacije koja prati pomorske aktivnosti, opisao brod kao "plutajuću bombu".
CNN je nekoliko puta pokušao dobiti komentar navodnog vlasnika broda Grečuškina, ali svi pokušaji su bili bezuspješni.
Upozorenja koja niko nije slušao
This was my @BBCNews report on Wednesday night about some of the causes and consequences of the Beirut blast #BBCNewsTen pic.twitter.com/IqSTPLvKaw
— Jeremy Bowen (@BowenBBC) August 6, 2020
Prema e-mailovima koje su razmjenjivali Prokošev i njegov advokat Charbel Dagher, amonijev nitrat iskrcan je u bejrutskoj luci do novembra 2014. i pohranjen u skladištu. Potom su ga tamo vlasti držale šest godina, uprkos stalnim upozorenjima direktora libanske carine Badrija Dahera da se radi o "ekstremno opasnom" teretu.
CNN je dobio uvid u dokumente u kojima se vidi kako su se Daher i njegov prethodnik Merhi više puta od 2014. godine pa na dalje obraćali bejrutskim sudovima kako bi pokušali opasan teret odložiti na neko drugo mjesto.
"U dopisima 19320/2014 od 5. 12. 2014. i 6. 5. 2015. tražili smo od suda da naloži nadležnim lučkim vlastima izvoz amonijevog nitrata koji je zaplijenjen s broda Rhosus i spremljen u carinski hangar broj 12 u luci Bejrut”, napisao je sudu Daher 2017. godine. Dokumenti pokazuju da je u jednom trenutku Daher čak predložio da se opasni teret proda libanskoj vojsci, ali je taj zahtjev odbijen.
Daher je jučer potvrdio za CNN kako je njegov ured uputio "šest pisama pravnim tijelima", ali da vlasti nikada nisu odgovorile ni na jedno od njih.
"Lučka uprava nije smjela dozvoliti da se s broda u skladište utovari opasna hemikalija", rekao je Daher.
Hassan Koraytem, generalni direktor luke, rekao je za OTV da su bili svjesni kako se radi o opasnom materijalu kada je sud prvi put odredio da se čuva u skladištu, "ali da nisu znali da je opasan u ovoj mjeri".
Dodao je da su zahtjev za uklanjanjem opasnih hemikalija predali i Ured za državnu sigurnost i carina, ali da problem svejedno nije bio riješen.
"Carina i Ured državne sigurnosti poslali su prije šest godina pisma vlastima u kojima traže uklanjanje ili ponovni izvoz eksplozivnog materijala. Od tada čekamo da se to pitanje riješi", rekao je Kraytem.
A video from a Jetski just offshore during the explosion in Beirut #Lebanon #Beirut #بيروت pic.twitter.com/s0ndbZu3JT
— farah? (@fayyahhhh) August 6, 2020
Generalni direktor luke također je naveo kako se nekoliko sati prije eksplozije vršio popravak vrata skladišta.
"Državna sigurnost zatražila je popravak vrata skladišta. To smo učinili oko podneva. A što se dogodilo popodne, nemam pojma", rekao je.
Amonijev nitrat
Za amonijev nitrat je poznato da zahtijeva pažljivo rukovanje jer je već ranije u nekoliko navrata izazvao eksplozije.
"Poznato je da loše skladišten amonijev nitrat dovodi do eksplozija. Na primjer, došlo je do eksplozije u Oppauu, Njemačka; u zaljevu Galveston, Teksas; a u novije vrijeme u Wacou, Teksas; i Tianjinu, Kina", rekla je anorganska hemičarka Andrea Sella, sa Univerziteta College London.
"Ovo je katastrofalan regulatorni propust jer su propisi o skladištenju amonijevog nitrata obično vrlo jasni. Ako se takva količina ostavi bez nadzora šest godina, naravno da može doći do neke nesreće“, dodala je, prenosi Index.
