Nova meta-analiza njemačkih naučnika donosi osvrt na učinak joge na stres. U istraživanju je obuhvaćeno trinaest randomiziranih pokusa s više od hiljadu odraslih osoba koje su same sebe opisale kao “osobe pod stresom”. To nisu bili pacijenti s određenom dijagnozom, već ljudi iz opće populacije, uglavnom žene srednje dobi, koje su tražile način kako da olakšaju svakodnevni pritisak. Programi su trajali od pet do šesnaest sedmica, najčešće dvanaest, i kombinirali su ono što već povezujemo s jogom: položaje, disanje i kratke meditacije, ponekad i uz “domaću zadaću” između vođenih termina.
Nakon nekoliko sedmica prakse, učesnici koji su radili jogu osjećali su se manje napeto i umorno u odnosu na one koji nisu vježbali. Taj napredak potvrđuju standardni upitnici za procjenu stresa, a istovremeno je zabilježen i bolji osjećaj kvalitete života, lakše funkcionisanje, bolji san i opći osjećaj opuštenosti. Drugim riječima, u poređenju s time da se ništa ne preduzima, joga pruža jasnu prednost.
Međutim, kada se joga uporedi s drugim aktivnim tehnikama za upravljanje stresom, poput mindfulnessa ili progresivne mišićne relaksacije, prednost joge nestaje. Kratkoročno je jednako učinkovita kao ove metode, a u dugoročnijem praćenju blaga prednost ponekad prelazi na stranu drugih tehnika. Dakle, joga vrijedi, ali ne pokazuje superiornost u odnosu na već dokazane metode svjesne prisutnosti i strukturirane relaksacije.
U manjini studija mjerili su se i fiziološki pokazatelji stresa, poput kortizola ili krvnog pritiska. Povremeno su zabilježeni kratkoročni pomaci u pozitivnom smjeru, posebno kod osoba s izraženom reaktivnošću na stres, ali broj studija i raznolika mjerenja nisu dovoljni da se donesu čvrsti zaključci o biološkim efektima.
Autori istraživanja oprezni su u tumačenju rezultata. Većina studija imala je barem jedno metodološko ograničenje, uglavnom zbog različitih stilova i intenziteta vježbanja. Stres je subjektivan, a većinu učesnika činile su žene, što otežava generalizaciju na muškarce. Sigurnosnih problema nije bilo prijavljeno, ali ih malo ko sustavno prati.
Ako trenutno ne praktikujete ništa, uvođenje joge vjerovatno će pomoći da se u narednih nekoliko sedmica osjećate manje preopterećeno i općenito bolje. Ako već praktikujete mindfulness ili vođene vježbe opuštanja, joga može biti korisna dopuna zbog pokreta, mobilnosti i disanja, ali se ne treba očekivati veća korist u pogledu stresa od onoga što već dobivate iz drugih tehnika. Najvažnija je redovitost, jedan do dva termina sedmično tokom dva do tri mjeseca, uz kratke kućne vježbe disanja ili nekoliko minuta pažljive tišine, sasvim su dovoljni za početak.