Praćenje globalnih klimatskih sistema otkrilo je alarmantan signal iz okeanskih dubina koji bi mogao promijeniti vremenske prilike na cijeloj planeti. Kako otkriva istraživanje koje je objavio The Washington Post, ogromna masa tople vode akumulira se ispod površine ekvatorijalnog dijela Tihog okeana.
Ova velika podvodna toplotna anomalija, koju naučnici opisuju kao pravu „vrelu mrlju“, prostire se stotinama metara u dubinu. Iako je nevidljiva za satelite, precizno je detektovana pomoću okeanografskih bova i podmorskih senzora. Prisustvo ovako velike količine akumulirane toplote smatra se idealnim „gorivom“ za pokretanje atmosferskih mehanizama planetarnih razmjera, što izaziva veliku zabrinutost klimatologa širom svijeta.
Sabijanje i pomjeranje ove toplotne energije nije slučajno, već prati složene fizičke procese poznate kao okeanski Kelvinovi talasi. U normalnim uslovima pasati pušu s istoka prema zapadu, potiskujući toplu površinsku vodu prema Indoneziji i održavajući hladnije uslove uz obale Južne Amerike.
Međutim, kada ti vjetrovi oslabe ili promijene pravac, ogromna toplotna anomalija počinje se kretati prema istoku, putujući ispod površine mora kao džinovski, nevidljivi talas toplote. Naučnici iz National Oceanic and Atmospheric Administration pažljivo prate razvoj ovog toplog fronta, ističući da njegov intenzitet podsjeća na periode koji su prethodili najrazornijim klimatskim epizodama u prošlosti, poput onih iz sredine devedesetih i 2015. godine.
Strah od Super El Ninja
Izbijanje ovog ogromnog rezervoara toplote na površinu u narednim mjesecima moglo bi pokrenuti atmosferski fenomen neviđenog intenziteta, stvarajući uslove za takozvani Super El Ninjo.
Matematički modeli i prognostički alati pokazuju da bi, ukoliko se interakcija između zagrijanog okeana i atmosfere nastavi prema trenutnim trendovima, globalni indeks toplote do kraja godine mogao značajno premašiti granice upozorenja. Prelazak u ekstremnu fazu mogao bi drastično promijeniti cirkulaciju vazdušnih struja, pomjerajući sisteme visokog i niskog pritiska s njihovih uobičajenih pozicija, što bi izazvalo svjetski meteorološki „domino efekat“.
Posljedice ovakvog toplotnog preokreta mogle bi se manifestovati kroz niz ekstremnih vremenskih prilika širom planete. Priobalni dijelovi, posebno Peru i Ekvador, mogli bi se suočiti s nezapamćenim padavinama i katastrofalnim poplavama. Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Afrike prijete dugotrajne suše i razorni šumski požari. Osim toga, oslobađanje ovako velike količine okeanske toplote u atmosferu moglo bi dodatno ubrzati klimatske promjene koje je izazvao čovjek, gurajući prosječnu globalnu temperaturu prema novim historijskim rekordima.
Meteorolozi i klimatolozi upozoravaju da vlade i infrastrukturni sistemi moraju odmah početi s pripremama za krize s vodom, probleme u poljoprivredi i porast ekstremnih pojava koje ovaj „podvodni džin“ može izazvati.