Trebalo je najmanje devet jakih udaraca sjekirom da se razbije staklena vitrina u historijskom zelenom trezoru u Dresdenu. Nakon što se staklo razbilo, dva maskirana lopova zgrabili su 21 neprocjenjivi artefakt optočen dijamantima, a zatim su nestali. Bilo je to 25. novembra 2019., a u razmaku od nekoliko kratkih minuta nestali su neki od najvrjednijih historijskih dragulja na svijetu, piše CNN.
Sada se šestorica muškaraca optuženih za jednu od najvećih krađa dragulja u historiji pripremaju za suđenje u Njemačkoj od petka, 28. januara. Ali misterij šta se dogodilo s blagom za koje se tvrdi da su ukrali traje.
Ovo je priča o pljački koja je zaprepastila svijet i pedantan policijski rad koji je doveo do zarobljavanja šest članova porodične bande za koju policija tvrdi da je odgovorna.
Ukrašeno s više od 4300 dijamanata, blago ukradeno iz Zelenog trezora vrijedilo je najmanje 113 miliona eura, prema Uredu državnog tužitelja. Međutim, direktorica Državne umjetničke zbirke u Dresdenu, Marion Ackermann, rekla je da njihova materijalna vrijednost niti ne odražava njihovu "neprocjenjivu" historisjku i kulturnu važnost.
Gotovo svi ukradeni artefakti napravljeni su za vrijeme vladavine Fridrika Augusta III., posljednjeg elektora Saksonije, koji je kasnije bio poznat kao Fridrik August I., prvi kralj Saksonije.
Oni su uključivali kopču za šešir iz 1780-ih ukrašenu s 15 velikih i više od 100 malih dijamanata, kao i mač od 96 centimetara i korice koji su zajedno sadržavali više od 800 dijamanata.
Ali nije samo golema vrijednost plijena privukla pozornost svijeta, već i drskost s kojom je napad navodno izveden.
Roy Ramm, sigurnosni konzultant i bivši zapovjednik specijalističkih operacija u New Scotland Yardu u Londonu, rekao je za CNN da su ovakvi zločini sve rjeđi.
"Tehnička sigurnost se tokom godina poboljšala s CCTV alarmnim sistemima i svim vrstama visokotehnološke zaštite, tako da [postoji visok] rizik od ranog otkrivanja i ali da bi zaista lopova uhvatili na djelu… potrebne su vam neke insajderske informacije i vrlo , vrlo detaljan plan", rekao je.
Prema istražiteljima, četiri mjeseca prije pljačke, osumnjičeni je otišao u grad Magdeburg, 180 milja sjeverozapadno od Dresdena, po tamnoplavi rabljeni Audi S6: budući automobil za bijeg. Vozilo je već bilo odjavljeno, ali policija je rekla da je banda otišla još dalje u svojim nastojanjima da prikrije svoje tragove, promijenivši mu boju u srebrnu i ostavivši samo krov tamnim.
"Ovo mi govori da su ti ljudi pomno planirali; u mislima su računali kako će se pljačka dogoditi i kakva će biti reakcija policije i cijelo vrijeme su smišljali kako da ometaju policijske aktivnosti ili da sebi daju više vremena", rekao je Ramm.
„Ukoliko bi automobil vidio slučajni prolaznik kako odlazi s mjesta događaja, a ta osoba može dati opis automobila, kada bi policija počela istragu o tom vozilu, ti bi upiti postali kompliciraniji, teži i dugotrajniji za rješavanje slučaja."
A policija kaže da pripreme bande nisu prestale s automobilom za bijeg.
Nekoliko dana prije pljačke, prerezane su rešetke na prozoru na kojem su lopovi ušli u trezor. Potpuno uklanjanje metalne rešetke moglo je izazvati sumnju kod prolaznika, pa su osumnjičeni prikrili tragove privremeno zalijepivši rešetke na mjesto ljepilom, priopćila je policija.
Prozor je bio u mrtvom kutu, pa se nije vidio na sigurnosnim kamerama, a cijelo je područje bilo u "potpunom mraku", odgovorilo je sasko državno ministarstvo kulture i turizma u odgovoru na upit saskog parlamenta. Senzor pokreta koji je trebao biti aktiviran krađom nije se upalio. Ministarstvo je priopćilo da se alarm upalio dan prije zločina i da ga zaštitari nisu uspjeli ponovno aktivirati. CNN se obratio uredu državnog tužitelja za više detalja o kvaru alarma, ali ured nije htio komentirati jer je istraga u toku.
Pljačka
U ponedjeljak, 25. novembra 2019. oko 4.50 sati, banda je krenula u akciju, navodi policija. Najprije su lopovi ili njihovi saučesnici zapalili razvodnu kutiju u blizini Zelenog trezora. To je uzrokovalo da se ulična rasvjeta u blizini ugasila, pa je cijelo područje uronilo u mrak. U 4:57, krenuli su prema trezoru.
Policija je priopćila da video snimka sigurnosne kamere pokazuje da lopovi znaju kamo idu. Nakon što su ušli u zgradu kroz prozor zrcaljene Dvorane blaga, policija vjeruje da su požurili kroz Heraldičku sobu trezora ravno u Sobu nakita u kojoj su izloženi najvrjedniji muzejski predmeti.
Snimke sigurnosnih kamera pokazuju da je pljačkašima trebalo samo nekoliko minuta da uđu unutra, razbiju vitrinu, zgrabe dragulje i odu. Lopovi nisu mogli ukrasti sve komade na izložbi, jer su neki bili ušiveni u kutije, rekao je Ackermann njemačkom javnom servisu ZDF.
No prije nego što su pobjegli, pljačkaši su prostoriju poprskali aparatom za gašenje požara u prahu kako bi prikrili tragove, rekla je policija.
"Otisci stopala se vrlo često koriste za identifikaciju obuće koju koriste kriminalci", rekao je Ramm. "Prilično često će se riješiti rukavica i svih vrsta drugih stvari, ali zaboraviti riješiti se svojih cipela. Dakle, sve što ometa forenzički trag je - oklijevam to reći - korisno."
Policija je priopćila da su pljačkaši pobjegli s mjesta događaja u Audiju i da je, samo 13 minuta nakon što je CCTV kamera snimila prve slike njihovog ulaska u trezor, automobil bande napušten i zapaljen u podzemnoj garaži oko tri milje dalje. Policija je automobil gotovo odmah spojila s pljačkom.
“Nevjerovatno je teško koristiti vozilo i ne ostaviti DNK iza sebe”, rekao je Ramm. "Postojalo je mnogo slučajeva diljem svijeta u kojima su pronađene male količine DNK i bilo je dovoljno da se osoba veže za auto… tako da se spaljivanje automobila odnosilo samo na DNK."
Policijska operacija, kodnog naziva Operacija Epaulette prema jednom od artefakata ukradenih toga dana, započela je u trenutku kada je osoblje muzeja uputilo prvi hitni poziv, dok su pljačkaši još bili u zgradi.
Dva zaštitara trezora vidjela su kako se pljačka odvija na sigurnosnim monitorima, ali nisu intervenisali. Policija je kasnije dovela u pitanje tu odluku, ali je Ackerman rekao da je zaštitarsko osoblje slijedilo sigurnosne protokole.
Ramm je rekao da su detektivi vjerovatno počeli tako što su pomno pogledali sam muzej.
"Jedini način da se te stvari dogode je ako pljačkaši imaju stvarno dobre informacije iznutra", objasnio je. "Morate znati da nema, na primjer, laserskih zraka po cijeloj prostoriji, morate znati da oko mjesta nema jezičaka osjetljivih na pritisak. Izuzetno je rizično raditi ono što su oni napravili.
"Moguće je da su izvršili opsežna istraživanja zgrade", rekao je Ramm.
Državno tužiteljstvo Saske priopćilo je u martu 2020. da istražuje četiri djelatnika osiguranja iz muzeja. Prošle sedmice Ured državnog tužitelja rekao je za CNN da je istraga u toku. Glasnogovornik je rekao da je kaznenu prijavu protiv dvojice čuvara podnijela privatna osoba, navodeći da "nisu adekvatno reagirali i spriječili pljačku".
Rekao je da su pod istragom još dvojica zaštitara. Jedan je osumnjičen da je počiniteljima predao dokumente o Zelenom trezoru i njegovim sigurnosnim sistemima te je uhapšen četiri dana nakon pljačke. Drugi čuvar je pušten nakon istrage, rekao je.
Glasnogovornik je dodao da se istražuje četvrti čuvar jer "postoje dokazi o radnji u vezi s alarmnim sistemom, što je moglo olakšati krađu".
Istraga
Do septembra 2020. policija je rekla da je primila stotine dojava i pretražila nekoliko nekretnina u Berlinu za koje se vjeruje da su povezane s pljačkom.
Također su saznali više o automobilu za bijeg, uključujući mjesto na kojem je ponovno prefarvan ili ponovno foliran i objavili su sliku jednog od osumnjičenih.
Zatim, 17. novembra 2020., gotovo godinu dana nakon što je ukradeno dragocjeno blago Zelenog trezora, policija je pokrenula veliku sigurnosnu operaciju u Berlinu, dovodeći specijalne snage i 1.638 časnika iz cijele Njemačke.
Na meti su bili pet članova zloglasnog klana Remmo, jedne od najmoćnijih njemačkih kriminalnih porodica, koja uglavnom djeluje u Berlinu. Ralph Ghadban, politolog i stručnjak za klanove u Njemačkoj, rekao je kako je način na koji je pljačka navodno izvršena i broj osumnjičenih i njihovih mogućih saučesnika koji su uključeni pokazuje moć koju klanovi posjeduju.
"Klan štiti i pomaže svoje članove, može imati više hiljada članova i može dominirati i terorizirati čitave četvrti u gradu", rekao je, dodajući da je "nasilna i brza" akcija prikazana tokom pljačke stil ovog klana.
Policija je objavila uhićenje trojice od petorice glavnih osumnjičenika tokom operacije u Berlinu. Policija je identificirala dvojicu osumnjičenih koji su još u bijegu kao braću blizance Abdula Majeda R. i Mohameda R.; pokrenuta je masovna potraga za njima. Interpol je izdao crvenu potjernicu za blizance, ali je trebalo još mjesec dana prije nego što je Mohammed uhvaćen u automobilu u berlinskoj četvrti Neukölln, na terenu klana Remmo. Abdul Majed je ostao na slobodi još pet mjeseci prije nego što je i on priveden 17. maja 2021.
Šesti i posljednji osumnjičenik u ovom slučaju uhapšen je u augustu 2021., priopćila je policija. Mjesec dana kasnije, tužitelji u tom slučaju konačno su optužili svih šest muškaraca za zločine, uključujući tešku krađu i podmetanje požara. Trojica osumnjičenih su braća, a ostala trojica su njihovi rođaci.
Dvojica optuženih ranije su osuđena zbog krađe zlatnika od 100 kilograma poznatog kao "Veliki javorov list" iz berlinskog muzeja Bode i zbog toga sada služe zatvorske kazne.
CNN je zatražio komentar od predstavnika optuženih.
Osumnjičeni su možda u pritvoru, ali za policiju istraga još daleko od kraja.
"Nešto takve prirode, gdje su sami predmeti nezamjenjivi, većina detektiva s kojima sam radio tokom godina mislila bi da je to napola obavljen posao, a ne da su stvari vratili", rekao je Ramm.
Dakle, šta se dogodilo s tim neprocjenjivim draguljima ukradenim iz vitrine tog dana u novembru 2019.?
Ramm i drugi stručnjaci vjeruju da je najvjerovatniji scenarij onaj kojeg su se kustosi muzeja najviše bojali: da su ukradeni predmeti razbijeni, dragocjeno kamenje prodano, a plemeniti metali rastopljeni.
"Za sve to potrebna je organizacija", rekao je Ramm. "Vrlo je rijetko da će ljudi koji su stvari ukrali biti oni koji su ih u konačnici prodali. Postojat će mreža ljudi i zato policija prije svega želi doći do mobitela, kompjutera, svega što pokazuje veze između šest osoba kojima će se uskoro suditi i bilo koje druge kriminalne grupe."
Tvrdi diskovi, kompjuteri i mobiteli doista su zaplijenjeni tokom ogromne policijske istrage, ali ukradeno blago je nestalo bez traga.
Zeleni trezor je mjesecima ostao zatvoren za posjetitelje, zbog istrage i kasnije pandemije koronavirusa. Kad je ponovno otvoren u maju 2020., provaljeni ormar je popravljen, ali je namjerno ostavljen prazan. Suđenje će trajati najmanje do kraja oktobra. Ako budu proglašeni krivima, osumnjičeni će se suočiti s potencijalnom zatvorskom kaznom od nekoliko godina.
