Rusija se približava mračnoj prekretnici jer do sredine januara, Putinova „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini trajat će duže nego rat na Istočnom frontu, koji je započeo njemačkom invazijom na Sovjetski Savez u junu 1941. godine, a završio padom Berlina u maju 1945.
Putin je poznat po svojoj opsesiji Drugim svjetskim ratom, a službeno veličanje sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom predstavlja dio ideološkog veziva koje drži rusku državu na okupu. U Putinovoj Rusiji došlo je čak i do rehabilitacije Josifa Staljina, komunističkog diktatora koji je predvodio brutalne čistke 1930-ih prije nego što je vodio zemlju kroz ono što se u Rusiji naziva Veliki domovinski rat, piše CNN.
Pregovaračka strategija
Međutim, gotovo četiri godine nakon potpune invazije na Ukrajinu, odlučujuća pobjeda nad Kijevom i dalje izmiče Kremlju. Rusija kontroliše oko 20 posto ukrajinske teritorije, rat je, prema procjenama, Moskvu koštao više od milion žrtava, a u možda najvećem udaru na Putinove ratne ciljeve, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i dalje je na vlasti.
Kako se godina bliži kraju, Putin pokazuje samopouzdanje da je vrijeme na njegovoj strani i da je pobjeda neizbježna. Uoči samita s indijskim premijerom Narendrom Modijem u decembru, Putin je u intervjuu za India Today izjavio da će Rusija „osloboditi Donbas i Novorusiju u svakom slučaju – vojnom ili drugom silom“, čime je dodatno potvrdio svoj zahtjev za preuzimanjem svih ukrajinskih regija koje Moskva smatra svojim, uključujući i one koje ruske trupe još nisu osvojile.
Takva odlučnost djeluje i kao pregovaračka strategija. Putin je svjestan da je američki predsjednik Donald Trump odlučan postići dogovor o Ukrajini i nastoji izvući maksimalnu korist iz želje Washingtona da okonča sukob.
Putin je nedavno tvrdio da je spreman „okončati sukob mirnim putem“, ali ruske trupe i dalje napreduju duž linije fronta. Na novogodišnjoj konferenciji za medije rekao je da je Rusija spremna i voljna „okončati sukob mirnim sredstvima“, istovremeno hvaleći svoje snage koje „napreduju duž cijele fronte“.
Razlozi za Putinovo samopouzdanje su jasni. Prije svega, mogao je posmatrati kako se nekada jedinstveni zapadni front koji podržava Kijev ozbiljno narušio nakon što je Trump preuzeo dužnost u januaru.
U februaru je američki potpredsjednik JD Vance iznenadio evropske lidere na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji govorom u kojem je kritizirao transatlantske saveznike SAD-a. Taj nastup pratilo je javno kritiziranje predsjednika Zelenskog od strane Trumpa i Vancea u Ovalnom uredu.
Odnosi između predsjednika Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa bili su turbulentni početkom 2025. godine, ali su se tokom godine, čini se, postepeno popravljali.
Nekoliko mjeseci kasnije, još jedan PR uspjeh Kremlja bio je samit u Anchorageu na Aljasci između Putina i Trumpa. Iako nije donio značajan pomak u američko-ruskim odnosima, samit je Putinu donio dragocjeno vrijeme za nastavak strategije iscrpljivanja Ukrajine.
Ipak, Putinova očigledna nevoljkost da se ozbiljno uključi u mirovne napore nakon Anchoragea na kraju je testirala Trumpovo strpljenje. Poziv na novi bilateralni samit u Budimpešti je propao, a Trumpova administracija uvela je sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama.
Uprkos tome, probijeno je dovoljno leda između Washingtona i Moskve da se omogući nekonvencionalni diplomatski proces, u kojem su učestvovali Trumpov bivši poslovni partner Steve Witkoff i zet Jared Kushner.
Nakon njihove posjete Kremlju početkom decembra, uslijedili su intenzivni kontakti sa Zelenskim i evropskim liderima, uz razgovore o detaljima mogućeg mirovnog sporazuma.
Potpuna izmišljotina
Do sredine decembra Trump je bio optimističan, poručivši da su „bliže nego ikada“ postizanju dogovora. Međutim, krajem godine Putin se i dalje doživljava kao potencijalna prepreka sporazumu.
Dok je Zelenskij prošlog vikenda razgovarao s Trumpom u Mar-a-Lagu o revidiranom mirovnom planu, Putin je taj trenutak pratio vlastitim telefonskim kontaktima s američkim predsjednikom.
Ruska pozicija se, čini se, dodatno zaoštrava. Prema Kremlju, Putin je u razgovoru s Trumpom iznio navode o ukrajinskom napadu dronom na njegovu rezidenciju u Valdaju — tvrdnju koju je Zelenskij nazvao „potpunom izmišljotinom“.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da će „pregovaračka pozicija Rusije biti revidirana“, dok Moskva ponavlja da neće odustati od teritorijalnih zahtjeva niti dopustiti prisustvo NATO snaga u Ukrajini nakon rata.
Iako Putin ima Trumpovu pažnju, još uvijek se suočava s konkurentskim glasovima. Koliko je njegovo samopouzdanje stvarno, a koliko dimna zavjesa, ostaje otvoreno pitanje.