Predsjednik SAD Donald Trump i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u snabdijevanju naftom ne bi trebali zasjeniti cilj vojne operacije protiv iranskog režima.
Kako piše The New York Times, Trumpova administracija u velikoj mjeri pogrešno je procijenila kako će Teheran reagovati na rat koji iransko vodstvo smatra egzistencijalnom prijetnjom.
Haos na energetskim tržištima
Dana 18. februara, dok je Trump razmatrao hoće li pokrenuti vojne napade na Iran, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je u intervjuu da ga ne zabrinjava mogućnost da bi nadolazeći rat mogao poremetiti snabdijevanje naftom na Bliski istok i izazvati haos na energetskim tržištima.
Čak i tokom izraelskih i američkih napada na Iran prošlog juna, rekao je Wright, tržišta su ostala relativno stabilna.
"Cijene nafte nakratko su porasle, a zatim se ponovo spustile", rekao je.
Prema pisanju The New York Timesa, neki drugi Trumpovi savjetnici privatno su dijelili slično mišljenje te su odbacivali upozorenja da bi Iran ovaj put mogao odgovoriti ekonomskim ratom zatvaranjem pomorskih ruta kojima prolazi oko 20 posto svjetskog snabdijevanja naftom.
Razmjere te pogrešne procjene postale su očite posljednjih dana, kada je Iran zaprijetio napadima na komercijalne naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški moreuz, strateško usko grlo kroz koje moraju proći svi brodovi koji izlaze iz Perzijski zaljev.
Zbog tih prijetnji komercijalni promet u Perzijskom zaljevu gotovo je stao, cijene nafte naglo su porasle, a Trumpova administracija počela je tražiti načine kako ublažiti ekonomsku krizu koja je dovela do rasta cijena goriva u Sjedinjene Američke Države.
Agresivniji odgovor Teherana
Kako navodi The New York Times, razvoj događaja pokazuje koliko su Trump i njegovi savjetnici podcijenili način na koji će Iran reagovati na sukob.
Teheran je odgovorio znatno agresivnije nego tokom junskog 12-dnevnog rata, lansirajući salve projektila i dronova na američke vojne baze, gradove u arapskim državama na Bliskom istoku te izraelska naseljena područja.
Američki zvaničnici morali su u hodu mijenjati planove, od hitne evakuacije diplomatskih predstavništava do pripreme političkih mjera za smanjenje cijena goriva.
Nakon zatvorenog brifinga Trumpove administracije za američke zakonodavce u utorak, senator Christopher Murphy iz Demokratska stranka Sjedinjenih Američkih Država na društvenim mrežama je napisao da administracija nema plan za Hormuški moreuz i da "ne zna kako ga sigurno ponovo otvoriti".
Unutar same administracije dio zvaničnika sve je pesimističniji zbog nedostatka jasne strategije za završetak rata. No, prema navodima The New York Timesa, pritom su oprezni da takve sumnje ne iznose direktno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.
Potpuno različite poruke iz administracije
Trump je iznosio maksimalističke ciljeve, uključujući zahtjev da Iran imenuje novog vođu koji bi mu bio podređen. Istovremeno su ministar vanjskih poslova Marco Rubio i ministar odbrane Pete Hegseth govorili o užim, taktičkim ciljevima koji bi mogli omogućiti brži izlazak iz rata.
Glasnogovornica Bijela kuća Karoline Leavitt izjavila je da je administracija imala “snažan plan” prije izbijanja rata te da će cijene nafte pasti nakon njegova završetka.
"Namjerni poremećaj na tržištu nafte koji uzrokuje iranski režim kratkoročan je i nužan za dugoročnu korist - uklanjanje tih terorista i prijetnje koju predstavljaju Americi i svijetu", rekla je u saopćenju.
Izvještaj The New York Timesa temelji se na razgovorima s dvanaest američkih zvaničnika koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli opisati privatne razgovore unutar administracije.
Pentagonovo priznanje
Ministar odbrane Pete Hegseth u utorak je priznao da je žestoka iranska reakcija protiv susjednih država donekle iznenadila Pentagon.
"Ne mogu reći da smo nužno očekivali da će reagovati baš na taj način, ali znali smo da je to mogućnost”, rekao je Hegseth na konferenciji za novinare u Pentagonu.
"I mislim da je to pokazatelj očaja režima". dodao je.
Trump je u međuvremenu pokazivao sve veće nezadovoljstvo zbog poremećaja u snabdijevanju naftom te je za Fox News izjavio da bi posade tankera trebale “pokazati malo hrabrosti” i nastaviti ploviti kroz Hormuški moreuz.
Neki vojni savjetnici upozoravali su još prije početka rata da bi Iran mogao pokrenuti agresivnu kampanju kao odgovor na napad te da će američko-izraelsku operaciju doživjeti kao prijetnju vlastitom opstanku.
Trumpova procjena o rastu cijena nafte
Drugi su savjetnici, međutim, vjerovali da bi uklanjanje vrha iranskog vodstva moglo dovesti do dolaska pragmatičnijih lidera koji bi brzo završili rat.
Trump je, kada je bio upozoren na mogućnost rasta cijena nafte u slučaju rata, priznao da takav rizik postoji, ali ga je umanjio kao kratkoročan problem koji ne bi smio zasjeniti cilj svrgavanja iranskog režima. Naložio je Wrightu i ministru finansija Scott Bessent da pripreme mjere za slučaj naglog rasta cijena.
Predsjednik o tim opcijama, uključujući političko osiguranje rizika uz podršku američke vlade i moguće pomorske pratnje tankera, nije javno govorio sve do više od 48 sati nakon početka sukoba.
Takve pomorske pratnje još nisu realizirane i vrlo je malo vjerovatno da će biti. Ministar energetike Wright dodatno je uzburkao tržišta kada je na društvenim mrežama objavio da je američka mornarica uspješno dopratila jedan tanker kroz Hormuški moreuz.
Objava je nakratko podigla berze i smirila tržišta nafte, no Wright ju je ubrzo izbrisao nakon što su zvaničnici administracije rekli da takve pratnje zapravo nije bilo. Tržišta su tada ponovo reagovala padom.
Napori za obnovu pomorskog prometa dodatno su zakomplikovani obavještajnim podacima prema kojima je Iran počeo pripreme za postavljanje mina u moreuzu. Iako je operacija bila tek u početnoj fazi, pripreme su zabrinule Trumpovu administraciju.
Američka vojska sinoć je objavila da je napala 16 iranskih brodova za polaganje mina u blizini moreuza.
Pritisak u Washingtonu
Dok sukob potresa globalna tržišta, republikanci u Washington sve su zabrinutiji da bi rast cijena nafte mogao potkopati njihove pokušaje da biračima predstave svoju ekonomsku politiku uoči izbora za Kongres.
Trump je javno i privatno tvrdio da bi venezuelanska nafta mogla pomoći ublažiti poremećaje izazvane ratom s Iranom.
Administracija je u utorak objavila i plan za novu rafineriju u Teksas, za koju zvaničnici tvrde da bi mogla povećati snabdijevanje naftom i spriječiti dugoročne poremećaje na tržištu.
Prema pisanju The New York Timesa, optimizam zvaničnika Bijele kuće da će pomorske rute ostati otvorene iznenađuje s obzirom na to da je Trump prošle godine odobrio vojnu kampanju protiv jemenskih hutista, skupine povezane s Iranom.
Hutisti su tada raketnim i dronovskim napadima praktično zaustavili pomorski promet u Crveno more.
U objavi na društvenim mrežama prošlog marta Trump je rekao da su ti napadi globalnu ekonomiju koštali milijarde dolara te poručio da “nijedna teroristička sila neće spriječiti američke trgovačke i ratne brodove da slobodno plove svjetskim morskim putevima”.
Tri američka cilja operacije
Rubio i Hegseth posljednjih su dana uskladili javne poruke oko tri glavna cilja operacije.
"Ciljevi ove misije su jasni”, rekao je Rubio na događaju u State Department u ponedjeljak.
"Uništiti sposobnost režima da lansira projektile - uništavanjem i samih projektila i njihovih lansera; uništiti fabrike u kojima se ti projektili proizvode; i uništiti njihovu mornaricu.”
State Department čak je te ciljeve objavio u obliku popisa te istakao videosnimak Rubiove izjave na službenim društvenim mrežama. Prema ocjeni The New York Timesa, takva prezentacija sugerira da administracija možda priprema teren za relativno brz završetak rata.
Trump je na konferenciji za novinare tvrdio da je američka vojska već uništila iranske balističke projektile i mornaricu, ali je upozorio i na mogućnost još agresivnijih poteza ako iransko vodstvo pokuša presjeći svjetsko snabdijevanje energijom.
Matthew Pottinger, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj prvoj administraciji, rekao je da je predsjednik signalizirao mogućnost da se odluči za ambicioznije ciljeve koji bi zahtijevali barem nekoliko sedmica borbi.
Potraga za izlazom iz sukoba postala je hitnija tokom vikenda, dok su cijene nafte nastavile rasti, a američka vojska trošiti velike količine skupog streljiva.
Prema riječima zvaničnika Pentagona na nedavnim zatvorenim brifinzima u Kongresu, američka vojska potrošila je oko 5,6 milijardi dolara streljiva samo u prva dva dana rata.
Tri kongresna zvaničnika rekla su da je riječ o znatno većem iznosu i intenzitetu potrošnje nego što je ranije bilo javno objavljeno. Tu je brojku u ponedjeljak objavio i The Washington Post.
Iranski zvaničnici u međuvremenu ostaju prkosni te poručuju da će iskoristiti svoju kontrolu nad ključnim pomorskim pravcem kako bi prisilili Sjedinjene Američke Države i Izrael na povlačenje.
"Hormuški moreuz ili će biti moreuz mira i prosperiteta za sve”, napisao je u utorak na društvenim mrežama Ali Laridžani, vodeći iranski zvaničnik za nacionalnu sigurnost, pa dodao: "Ili će postati moreuz poraza i patnje za ratne huškače", piše NYT.