Blokada sredstava Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) za održavanje prijevremenih izbora za predsjendika RS ponovo je otvorila pitanje političkih manipulacija i zloupotreba unutar državnih institucija BiH.
Zna se da ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) odbija da potpiše nalog za isplatu CIK-u 6,4 miliona KM, iako je zakonski rok istekao 12. septembra, ali Amidžić nema nikakvu moć da to blokira.
Hasanović mora javnosti dati jasne odgovore
I zato je u ovom slučaju nejasno ponašanje zamjenika ministra finansija Muhameda Hasanovića( SDP) koji odbija javnsoti jasno pojasniti u čemu je problem s isplatom, kada se zna da je visoki predstavnik Christian Schmidt još 2022. godine izmijenio Zakon o finansiranju institucija BiH, upravo kako bi spriječio političke blokade i kad se zna da taj Zakon jasno propisuje da ministar finansija ne može zaustaviti isplatu sredstava CIK-u.
Jer, Zakon kaže ako ministar odbije ili ne potpiše odluku u propisanom roku, obaveza automatski prelazi na zamjenika ministra finansija.
Zakon precizira da zamjenik dan nakon isteka roka mora potpisati zahtjev CIK-a, a u suprotnom snosi zakonske posljedice, isto kao i ministar.
Upravo zato je sadašnja situacija dodatno problematična. Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija iz SDP-a, tvrdi da odluku od Amidžića uopšte nije dobio na potpis i da “čeka da prođe proceduru”.
Međutim, Hasanović nije dužan čekati Amidžića niti njegov kabinet. On ima pravo, ali i obavezu, da čim ministar propusti rok sam potpiše nalog i osigura sredstva za izbore.
Pretvaraju Zakon u ‘mrtvo slovo’ na papiru
Ako neko opstruira Hasanovića u izvršenju njegove zakonske obaveze, onda on mora učiniti sve da te osobe budu sankcionirane,a Hasanović ne pojašnjava javnosti je li učinio nešto i potrudio se da zakon bude ispoštovan.
Trenutno, Hasanović dopušta da se u javnost plasiraju informacije kako je Amidžić u poziciji da nešto blokira, a Zakon mu je te blokade izbio iz ruku.
Pitanje je zašto Hasanović učestvuje u igri u kojoj se Zakon pretvara u mrtvo slovo na papiru i da se daje prostor političkim opstrukcijama.
Uz sve praksa pokazuje da je Hasanović i ranije koristio ovlaštenja zamjenika u situacijama kada je Amidžić odbijao da potpiše odluke. Tako je potpisao odluke o isplati 112, 5 za CIKBiH za nove tehnologije, kao i 120 miliona KM od putarina Vladi FBiH, te nalog u slučaju Viaducta.
Izgovor da “nije dobio dokument” iz Amidžićevog kabineta u sadašnjoj situaciji nema realno pravno utemeljenje. Čak i ako Amidžić namjerno ne prosljeđuje odluku, zakon daje Hasanoviću mogućnost da zaobiđe tu blokadu i samostalno reaguje.
Hasanović je sada u obavezi da pokaže snagu državnog zakona i države I da nađe način da iskoristi svoje zakonske ovlasti.
Prema pravnim tunačenjima Zakona o finansiranju institucija BiH na Hasanoviću je da sam napravi odluku o isplati 6,4 miliona KM CIK-u BiH i da je ovjeri u Ministarstvu finansija BiH, te izda nalog za ispaltu i uputi na objavu u Službenom listu BiH.
Ako neko u lancu nadležnih odbija da provede Hasanovićevu odluku, on ima ovlasti da prijavi nadležnima takve opstrukcije.
Ako je sve ovo na djelu, pitanje je zašto Hasanović šuti, zašto ne djeluje, nego i dalje daje privid da Amidžić ima moć da može blokirati isplatu CIK-u BiH, što nije tačno.
Hasanović samo treba iskoristiti svoje ovlasti. U protivnom i njemu prijete sankcije. Tako kaže Zakon.