Automatsko prepoznavanje registarskih oznaka već godinama izaziva rasprave među onima koji brinu o privatnosti. Kamere na cestama mogu zabilježiti gdje se vozilo kretalo, kada je prošlo određenom lokacijom i koju je registarsku oznaku imalo. Međutim, nova generacija nadzornih sistema ide korak dalje.
Više se ne oslanja samo na tablice automobila, već pokušava povezati vozilo s digitalnim tragovima koje svakodnevno emituju uređaji poput mobitela, bežičnih slušalica, pametnih satova, privjesaka za ključeve, senzora pritiska u gumama, RFID kartica, pa čak i pojedinih elektronskih čipova.
Prema pisanju portala 404Media, kompanija Leonardo razvija sistem pod nazivom SignalTrace, koji uz klasično očitavanje registarskih oznaka može prikupljati identifikatore uređaja koji komuniciraju putem Bluetootha, RFID-a i sličnih tehnologija.
Ideja je jednostavna, ali izaziva zabrinutost za privatnost. Jedan iPhone sam po sebi ne predstavlja mnogo jer ih koriste milioni ljudi. Međutim, kombinacija određenog telefona, bežičnih slušalica, pametnog sata, automobilskog sistema, senzora u gumama i registarske oznake može stvoriti gotovo jedinstveni digitalni potpis.
Takav sistem ne bi samo prepoznao automobil, već bi mogao zaključiti koji uređaji često putuju zajedno. Ako se ista kombinacija signala pojavljuje na različitim lokacijama i u različito vrijeme, algoritam bi mogao povezati vozilo, vozača i predmete koje osoba nosi.
U teoriji, ova tehnologija mogla bi pomoći istražiteljima u slučajevima kada neko promijeni ili ukloni registarske tablice. Međutim, u praksi otvara pitanje gdje je granica između praćenja vozila i praćenja ljudi.
Još veća zabrinutost proizlazi iz mogućnosti da se ovakvi senzori ne koriste samo uz saobraćajne kamere. Prema dostupnim informacijama, mogli bi se postavljati i na drugim mjestima poput željezničkih stanica, trgovačkih centara, stadiona i drugih javnih prostora.
Time tehnologija izlazi iz područja klasične sigurnosti u saobraćaju i ulazi u šire praćenje kretanja građana.
Zagovornici tvrde da se koriste samo signali koje uređaji već emituju i da bi sistem mogao pomoći u borbi protiv ozbiljnog kriminala. Kritičari, uključujući organizacije za digitalna prava, upozoravaju da masovno prikupljanje takvih podataka može stvoriti detaljnu sliku života ljudi koji nisu osumnjičeni ni za kakav prekršaj.
Problem više nije samo jedna kamera ili jedan podatak, već mogućnost povezivanja velikog broja sitnih digitalnih tragova u kompletnu mapu nečijeg kretanja.
Za sada je sistem najavljen samo u SAD, pa za Evropu i Bosnu i Hercegovinu ovo predstavlja više upozorenje nego neposrednu stvarnost. Ipak, trend je jasan, automobil više nije jedini trag koji ostavljamo.
U budućnosti možda neće biti dovoljno promijeniti rutu ili izbjeći kameru, jer bi isti telefon, iste slušalice i isti pametni sat mogli biti ono što vas ponovo poveže sa određenom lokacijom.