nuklearna katastrofa

„Kandža smrti” iz Černobila i dalje izaziva jezu: Jedan od najopasnijih predmeta na svijetu još uvijek zrači

Raport
Piše: Raport
Kandza smrti
Foto: YouTube/Screenshot

Četiri decenije nakon jedne od najvećih nuklearnih katastrofa u historiji, područje oko nuklearne elektrane Černobil i dalje je ispunjeno sablasnim ostacima kobne noći iz aprila 1986. godine. Među njima se posebno izdvaja legendarna „Kandža smrti”, jedan od najpoznatijih simbola katastrofe, čija je reputacija tokom godina dobila gotovo mitske razmjere.

Iako njen naziv zvuči zastrašujuće, stvarnost je nešto složenija.

Industrijski div koji je postao dio historije

„Kandža smrti” zapravo je ogromna industrijska grabilica, mehanički alat koji služi za podizanje i premještanje teških materijala. Riječ je o velikoj metalnoj hvataljci koja visi sa dizalice i koristi se za skupljanje otpada, kamenja i drugih masivnih predmeta.

Prije katastrofe u Černobilu, ova grabilica je vjerovatno korištena u rudarskim i industrijskim poslovima. Nakon eksplozije reaktora, njena namjena postala je mnogo mračnija.

Kobna noć koja je promijenila svijet

Katastrofa se dogodila 26. aprila 1986. godine, kada je četvrti reaktor černobilske nuklearne elektrane izmakao kontroli tokom noćnog sigurnosnog testa.

Prema analizama, nesreća je nastala kao kombinacija više faktora: nedovoljna obuka osoblja, ozbiljni konstrukcijski nedostaci reaktora i sistemski problemi tadašnjeg sovjetskog sistema.

Temperatura u reaktoru naglo je porasla, voda je počela nekontrolisano da ključa, a snažna parna eksplozija doslovno je raznijela krov reaktorske zgrade.

Ključna uloga u sanaciji

U mjesecima nakon eksplozije, radnici i inženjeri pokušavali su ograničiti posljedice katastrofe.

Pošto je krov reaktora bio uništen, grabilice poput „Kandže smrti” spuštane su u oštećeni reaktor kako bi uklanjale visoko radioaktivne ostatke.

Postoje i fotografije koje potvrđuju njeno učešće u operacijama čišćenja.

Danas u „groblju mašina”

Danas se „Kandža smrti” nalazi na lokaciji napuštene mehanizacije u Pripjatu, gradu koji je nakon katastrofe potpuno evakuisan.

Vremenom je postala predmet interesovanja istraživača i ljubitelja napuštenih lokacija, iako je ulazak u to područje zabranjen i opasan.

Mitovi i stvarna opasnost

 

Internetom kruže tvrdnje da je riječ o „najopasnijem predmetu na svijetu” i da dodir može biti smrtonosan. Te tvrdnje su pretjerane.

Metal jeste kontaminiran i zračenje je i dalje povišeno, ali kratak kontakt ne izaziva trenutnu smrt.

Mjerenja zračenja

Na snimcima koji kruže internetom, Geigerovi brojači pokazuju značajno povećanje zračenja u blizini objekta.

Na pojedinim dijelovima izmjerene su vrijednosti i do 500 mikrosiverta na sat, što je višestruko iznad sigurnosnih granica za javnost.

Dug boravak u takvom okruženju mogao bi imati ozbiljne posljedice po zdravlje.

Još opasniji relikt

Još radioaktivniji simbol Černobila je tzv. „Slonovo stopalo”, ogromna masa rastopljenog nuklearnog materijala koja je nastala nakon katastrofe i i danas ostaje jedan od najopasnijih objekata na Zemlji.

Černobil kandža smrti Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu