Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, pozvao je danas katolike iz Bosne i Hercegovine da ostanu privrženi kako svojoj vjeri, tako i toj zemlji kao svojoj domovini u koju su duboko ukorijenjeni.
Tokom molitvenog dana za domovinu i sedamnaestog hodočašća na ostacima srednjovjekovnog grada Bobovac u središnjoj Bosni, koji okuplja katolike pripadnike Ministarstva odbrane, oružanih i redarstvenih snaga BiH, kardinal Puljić je u propovijedi tokom misnog slavlja kazao kako katolicima sada valja ponovo probuditi ljubav prema korijenima i obnoviti zavjet da će ostati uz vjeru svojih otaca i na svojoj grudi.
"Za domovinu treba imati dušu i mi smo došli s dušom za ovu domovinu moliti", kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Molitveni pohod Bobovcu pokrenuo je upravo kardinal Puljić u znak sjećanja na 25. oktobra 1478., dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače, s ciljem ujedinjenja u molitvi za lične potrebe, za vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive.
Sagrađen sredinom 14. stoljeća, grad Bobovac je bio najznačajnija utvrda srednjovjekovne Bosne. Bio je stolno mjesto bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koji je poduzeo prve korake na njegovoj izgradnji, a zatim i zatim bosanskih kraljeva od Tvrtka I do Stjepana Tomaša. Porušen je nakon turske okupacije Bosne.
Vrhbosanski je nadbiskup podsjetio kako je Kosača udajom za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša na simboličan način čvrsto povezala Hercegovinu s Bosnom, a život je posvetila domovini i katoličkoj vjeri podižući brojne crkve.
Kao kraljica majka, što je titula koju joj je dao kralj Stjepan Tomašević, nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. bila je prisiljena na bijeg, a utočište je našla u Rimu, dok su njezinu djecu zarobili Turci i potom ih islamizirali.
Kardinal Puljić je podsjetio na izvore koji govore o tome da je Kosača umrla "svisnuvši od boli za svojom djecom i zemljom", ostavivši nasljeđe svojoj djeci ako se vrate katoličkoj vjeri, a ako ne, sve svoje nasljedstvo prepustila je Svetoj Stolici.
To su, kako je kazao vrhbosanski nadbiskup, bile i ostale historijske činjenice pa se ne smije dopustiti da neko zbog interesa dnevne politike danas prekraja prošlost.
"Važno je čuvati prošlost jer se postaje svjestan sebe i svog identiteta, jer mir počiva na istini i pravdi", kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako ni srednjovjekovna Bosna nije pala odjednom, jer je i prije 1463. godine bila duboko podijeljena tako što su moćnici Osmanskog carstva u nju godinama unosili neslogu i tako je na kraju urušili.
"Bude li takve nesloge i danas, i sami ćemo nestati", upozorio je kardinal Puljić.
