Zaključci konferencije „Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – otvorena pitanja i perspektive“ predstavljeni su danas u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu. Na konferenciji je govorio i Kasim Trnka.
Kasim Trnka: Neprimjerna retorika
Organizatori konferencije su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija i Centar za promociju civilnog društva.
Kako je danas na konferenciji za medije istaknuo stručnjak za Ustavno pravo Kasim Trnka. Institucionalni odnosi između BiH i Hrvatske gotovo su na najnižoj tački. Neprimjerenom retorikom unosi se nemir čak i u odnosima između predstavnika institucija. Ali i onih koji se predstavljaju kao predstavnici naroda.
"Republika Hrvatska treba sa više uvažavanja govoriti o Bosni i Hercegovini. Za razliku od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji u svojim izlaganjima ima potpuno drugačiju konotaciju. Svjedoci smo svakodnevnim miješanjima u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Kako sa istoka, tako i sa zapada. Smatramo da bi odnose popravilo da se konačno ratifikuje sporazum o državnoj granici. Koji još nije ratifikovan u hrvatskom saboru. Kao i što Srbija ne želi da potpiše sporazum o granicama sa BiH navodeći različite razloge", rekao je Trnka.
Cilj konferencije je stvaranje svijesti kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dviju država. I svih naroda koji u njima žive.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, koji ističe da je dobro vrijeme da se ponovo otvori pitanje europeizacije BiH. Napominje da je hrvatska posljednja pristupila Evropskoj uniji. Te da je u tom procesu značajno profitirala. Ne samo finansijski, već i u pogledu promjene funkcioniranja države.
Nezavisna tijela
"Europeizacija BiH će popraviti status građana. Privrednih subjekata i svih drugih u ovoj zemlji koji su zainteresovani da država funkcionira bolje. Tu treba napomenuti insistiranje EU na uspostavi vladavine prava. Zatim kvaliteta obrazovanja, te funkcioniranja nezavisnih tijala, koja su u potpunosti neovisna od politike, a tu se mogu uvrstati mediji, o čemu smo na ovoj konferenciji mnogo razgovarali", rekao je Koprić.
Hrvatski historičar Hrvoje Klasić podvlači da je kvalitetno, drugačije obrazovanje, za razliku od obrazovnog sistema koji se koristi u BiH, preduvjet razvoja jednog društva.
"U hrvatskoj još nismo došli na nivo obrazovanja koji bismo željeli, ali od kada smo ušli u EU, idemo krupnim koracima ka tome. Nema sumnje, postoji direknta korelacija između dobrog obrazovanja, životnog standarda, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Ako pogledate stanje u najbolje ocijenjenim zemljama EU, vidjećete da je njihovo obrazovanje na visokom nivou i da je u simbiozi sa drugim aspektima života i društva", izjavio je Klasić.
Dodaje da bi cilj obrazovanja trebao biti stvaranje kritički mislećih mladih ljudi, a ne lokalnih patriota i nerijetko nacionalista.
Učesnici konferencije ističu koliko je ovo neophodno u trenucima kada je Evropska unija otvorila vrata BiH za članstvo, odnosno ka procesima dodjele kandidatskog statusa i sasvim je sigurno da će uloga Hrvatske kao članice EU biti izuzetno važna.
Pozitivna klima
Profesor Ivo Komšić dodaje da je potrebno podići odnose između BiH i hrvatske na viši nivo, jer komunikacija na svim nivoima izostaje, a prijeko je potrebna BiH na njenom putu europeizacije i pristupanju Evropskoj uniji.
"Mi smo ovom konferencijom pokušali otvoriti barem jedan kanal komunikacija sa Hrvatskom, a to je nevladin sektor, akademska zajednica, neovisni intelektualci, novinari istraživači koji znaju stvarnu situaciju u BiH i Hrvatskoj. Mi ćemo nastaviti komunicirati kako bismo stvoriti pozitivnu klimu kako bi državni organi mogli početi komunicirati", izjavio je Komšić.
Čak i bez ovih činjenica, kako je istaknuto, BiH i Hrvatska imaju najdužu granicu i historijski kontekst povezanosti koji treba proizvesti saradnju, povjerenje i zajednički napredak. Međutim, u posljednje vrijeme nisu izgrađeni kanali komunikacije čak ni na nivou saradnje između organizacija civilnog društva, akademske zajednice i javnih ličnosti.
