Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je persona non grata u dijelovima Bosne i Hercegovine sa većinski Bošnjačkim stanovništvom. Razlog tome su neprimjerene izjave i potezi prvog čovjeka Hrvatske prema susjednoj Bosni i Hercegovini.
Posljednji takav Milanovićev potez je dolazak u BiH, odnosno u dijelove BiH sa većinski hrvatskim stanovništvom baš na 11. juli kada je u BiH sve u znaku genocida u Srebrenici. O tome je za N1 govorio i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović.
“Danas je čak išao i korak dalje i rekao da će ubuduće stavljati veto na takve i slične rezolucija. Posjet je započeo na dan koji nije najbolji. Vidljivo je da je možda i sam bio iznenađen tim reakcijama. Nisam siguran je li vodio računa o tome na koji dan ide tamo. Od svih dana u godini taj dan je najnezgodniji za bilo kakvu političku poruku u BiH, koja nije povezana sa Srebrenicom”, kazao je Jović.
Profesor Jović smatra i da je Milanović svojim nastupom u Mostaru otkrio koliko je princip konstitutivnosti naroda u BiH zapravo besmislen.
"To je ono što je rekao na Sveučilištu u Mostaru, a odnosi se na koncept konstitutivnih naroda i manjina. Tu se predsjednik Milanović zavezao u čvor. On je govorio o primjeru Hrvatske kad je objašnjava kako se može regulirati predstavljanje etničkih zajednica", ističe Jović.
Profesor Jović pita kakve tačno koristi imaju narodi od statusa konstitutivnosti u BiH.
"Meni se, naime, čini da mi imamo jednu vrstu dogmatizma kad se govori o tome. Kao da status manjine nužno znači gubitak prava. U BiH izgleda predsjednik Milanović smatra da to što su Hrvati konstitutivni, svejedno ništa ne znači. Tj. da im osim simbolički, ne omogućuje razinu zaštite i slobode i prava, čak ni onu koju imaju manjine", rekao je Jović, te obrazložio.
"Ne bi li možda bilo bolje za pripadnike tog naroda da uđu u okvir europskog i globalnog zakonodavstva o manjinskoj zaštiti koji je prilično jasan i koji svima nešto znači u Europi za razliku od konstitutivnih naroda koji mnogima ništa ne znači i potpuno su zbunjeni što on zapravo znači. Simbolički gledano, predsjednik Milanović je u pravu kad kaže da je to degradacija", zaključuje Jović.
Profesor Jović je to objasnio na primjeru Srba u Hrvatskoj.
"Koja su prava izgubili time što nisu konstitutivni narod? Ja bih rekao vrlo malo. Što su dobili? Dobili su kroz manjinsku europsku zaštitu pravo na direktno predstavljanje u parlamentu i ne samo u parlamentu, nego u svim nivoima vlasti. Dobili su pravo na korištenje svog jezika u obrazovanju, kojeg kao takvog nisu ostvarivali do kraja na taj način. Na svoju kulturu – obnovljena je Prosvjeta, napravljen je SNV, napravljeno je zajedničko Vijeće općina i došlo je do internacionalizacije toga manjinskog pitanja. Čak u jednom trenutku u Hrvatskoj je ustav, odnosno ustavni zakon predviđao teritorijalnu autonomiju u kotarevima Glina i Knin", objašnjava Jović.
Profesor Jović smatra opravdanim postavljati pitanje da li status manjine znači gubitak prava u konkretnom smislu ili samo gubitak statusa.
"I to je pitanje predsjednik Milanović otvorio. Nisam siguran da ga je htio otvoriti, ali je on bio sam taj koji je ponudio hrvatski model kao dobar", zaključio je Jović.
