Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović istakao je da postoje snage koje žele da "nas odijele jedne od drugih, ali postoje i snage koje to neće dozvoliti. SPC nastavlja politiku 90-ih. Kod probosanskih-bošnjačkih lidera postoji neznanje, umišljenost da sami mogu rješavati kompleksna pitanja. Svi su isti i svi bi željeli da Islamsku zajednicu imaju u svojoj ruci".
U intervjuu za Kavazović: Sve probosanske stranke bi da Islamsku zajednicu imaju u ruci (federalna.ba) osvrnuo se na trenutno stanje i u političkom i u vjerskom smislu, kazavši da se 'nalazimo u vremenu tranzicije u našem društvu i našoj državi Bosni i Hercegovini'.
„Mi smo već duži period u toj tranziciji. Znamo i pokušaje da se Jugoslavija prije agresije na BiH reformira, zatim je došla agresija i rat, a onda nakon toga smo imali Dejtonski sporazum i naš pokušaj da u toj tranziciji uhvatimo priključak ka Evropskoj uniji“, navodi on.
Dodaje da kada je u pitanju država i društvo – mi smo stalno u nekoj tranziciji i stalno se tražimo, pokušavamo da zauzmemo neke pozicije koje će biti izvjesnije za društvo i pojedinca.
Govoreći o tome kakva nam je sadašnjost, Kavazović naglašava da je 'naša realnost takva kakva jeste' - mi za bolju ne znamo'.
Važno je da imamo mir
„Ovo u čemu trenutno živimo, imajući u vidu i uži i širi kontekst, važno je da imamo mir u BiH, i važno je da imamo neku nadu da bismo mogli popraviti naše stanje. Ono nije dobro i jako puno je problema. Ali se društvo i država ipak bore da se to poboljša. Kad sve sumiramo, u ovom miru, koji je jedna velika blagodet koju uživamo, mislim da ćemo uspjeti riješiti probleme koje imamo“, poručio je on.
Sile koje prijete da podijele BiH neće uspjeti - nisu uspjele ni 90-ih godina, one su, ipak, poražene, dodao je.
Sve probosanske snage su za cjelovitu, suverenu, nezavisnu državu BiH, u kojoj ćemo svi biti jednaki, i to ne treba dovoditi u pitanje, ali koliko znaju - to je pitanje, naglasio je Kavazović.
Podijelio je i svoje mišljenje o tome da i sveštena lica doprinose da se povratnici u RS-u ne osjećaju sigurno.
„To su loši primjeri koje treba osuditi. Očekujem, prije svega, od SPC da se pozabavi tim primjerima. To vodi ka destrukciji društvenih odnosa u Srebrenici, koja je rana sama po sebi. Očekujem da će se time pozabaviti i općinske i republičke vlasti, da se osudi i zaustavi takva destrukcija na tom području koje je devastirano genocidom“.
Osvrnuo se i na izjave poglavara SPC-a o RS-u kao srpskoj zemlji, kazavši da je to nastavak politika iz 90-ih.
Retorika se ne mijenja
„Ta retorika se puno ne mijenja, nastavlja se prisvajati nešto što je naše zajedničko. Takve poruke iz Beograda prema BiH nisu dobre i nose određenu zabrinutost kod bosanskih muslimana“, ocijenio je Kavazović.
Prema njegovim riječima, mi trebamo znati šta mi hoćemo - državu koja je samostalna, suverena, jedinstvena zemlja svih nas.
Prokomentarisao je i optužbe da Islamska zajednica radi u interesu jedne stranke.
„Ne smeta mi kad me bošnjački lideri napadaju, svi su isti i isto se ponašaju. Islamska zajednica ima svoje vrijednosti i ona se za njih zalaže. Ima principe na kojima djeluje i auditorij kojem se obraća. I mi smo slobodni ljudi. I mi ćemo govoriti ono što mislimo da treba kazati u datom trenutku, bez obzira ko je s druge strane. Ne možemo pristati na neslobodu. Skupo smo platili našu slobodu. Mi smo branili ovu zemlju. Borimo se i danas za nju“.
Ocijenio je i da 'Zapad ne reaguje kada je u pitanju tragedija u Gazi'.
„Oni čak pomažu to na različite načine, šalju oružje Izraelu. Naravno, osuđujem ono što se dogodilo 7. oktobra. Niko normalan ne može stajati iza zločina koji su počinjeni, pogotovo nad nevinim stanovništvom, ali ovo što se događa u Gazi je više od tragedije. To je zločin prve vrste pred očima svijeta koji pomažu velike sile. Gaza je zločin cijelog svijeta“ izjavio je Kavazović.
Dalje je naveo da su bosanski muslimani - evropski muslimani.
„Evropa nije spremna još uvijek, iako deklarativno to govori, da svoje muslimane posmatra ravnopravno i primi u krug evropskih građana i da prema njima bude fer i korektna“, kazao je on.
Osvrnuo se i na politički i ekonomski pritisak na Federalnu televiziju.
„Mediji moraju biti slobodni. To je temelj svakog demokratskog društva. Rušiti taj temelj znači biti antidemokratski raspoložen. Ko god to radi mora znati da, ustvari, ruši društvo. To nije pitanje nekih pojedinaca na Federalnoj televiziji, srušiti medij, pogotovo javni servis, znači rušiti državu. Ko god se drzne da radi na tome, da ga ruši zato što se neko nekome ne sviđa - to su neprijatelji demokratije. Njima se mora stati u kraj. Demokratski temelji su ozbiljno narušeni. Takav pristup mora biti odbačen od društva“.
