Vijesti

KCUS se oglasio o ratnoj ulozi dr. Gavrankapetanovića. Kažu da je samo asistirao i bio specijalizant

KCUS, nedostatak citostatika

Iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu poslali su saopćenje u kojem su dostavili spisak ratnih ljekara.

Kako se navodi, povod saopćenja jeste da mediji sve učestalije pišu o ratnom doprinosu ljekara tokom agresije.

Prema onome što se može pročitati, saopćenje je uglavnom sastavljeno kako bi se umanjila uloga dr. Ismeta Gavrankapetanovića tokom agresije. Pod saopćenje su potpisani ratni doktori Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS.

Njihovo saopćenje ćemo prenijet ćemo u cjelosti:

Povodom učestalih navoda u medijima o ratnom doprinosu ljekara u periodu agresije na BiH, te opsade Sarajeva, radi ispravnog informisanja javnosti, a naročito radi našeg iskazivanja poštovanja i zahvalnosti prema kolegama koji su bili naši učitelji, želimo vas informisati da su na Klinici za traumatologiju i Klinici za ortopediju, nosioci hirurškog rada, dakle oni koji su trijažirali, operisali i vodili najveći broj ranjenih i povrijeđenih bile naše poštovane kolege:

Klinika za traumatologiju (do kraja 1993 god. glavni trijažni centar KCUS-a): prim. dr. Faruk Kulenović, prim. dr. Mufid Lazović, prim. dr. Dragiša Torbica, dr. Zoran Hadžiahmetović, prim. dr. Jusuf Hajjir (kasnije osnovao i vodio Ratnu bolnicu Dobrinja), dr. Dževad Đulić, dr. Adnan Dizdar, dr. Sanja Besarović, dr. Zlatko Kravić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Faris Gavrankapetanović, doc. dr. Marko Vuković (do 1994 g.), doc. dr. Vjekoslav Šimunović (do 1994 g.), dr. Zoran Nevjestić (do 1994 g.) i dr. Miro Durić (do 1994 g.).

Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za traumatologiju bili su: dr Boris Mahnić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Dario Ivanišević, dr. Jasmin Kapetanović, dr. Senad Maksić (prethodno Ratna bolnica Goražde), dr. Haris Vila (prethodno Ratna bolnica Odžak) i dr. Amir Zjakić.
Klinika za ortopediju: prof. dr. Safet Ćibo, prim. dr. Mehmed Javorić, prim. dr. Edib Jerlagić, prim. dr. Radislav Obradović, prim. dr. Omer Muftić, dr. Zlatko Pećar, dr. Ešref Karaiković, dr. Adnana Talić, dr. Srećko Đikić, prim. dr. Karlo Masak (do 1994 g.), dr. Božo Ljubić (do 1993 g.), dr. Zdravko Trolić (do 1993 g.), dr. Derviš Tunović (do 1994 g.), dr. Remzija Bajrović (do 1994 g.) i dr. Elvedin Kulenović (do 1993 g.).

Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za ortopediju bili su: dr Edin Jusufbegović, dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Fahrudin Helać, dr. Fuad Džanković, dr. Damir Džafić i dr. Husein Ćamo.

Sav taj posao ne bi bio moguć bez naših anesteziologa : dr. Ekrem Džemidžić, dr. Goran Džinić, dr. Faida Kučukalić, dr. Donka Hitrova, dr. Lejla Mulalić, dr. Zlatko Mahić (do 1993 g.), te drugih kolega anesteziologa koji su nam pomagali u tim teškim vremenima.

Ogroman je i nemjerljiv doprinos svih naših med. sestara i med. tehničara na odjelima obje Klinike.

Više od 60% pacijenata ranjenih povrijeđenih u Sarajevu, te naknadno, nakon osposobljavanja Tunela spasa, i iz drugih mjesta, a naročito ranjenih pripadnika Armije BiH sa ratišta u okolini Sarajeva, zbrinuto je na ovim Klinikama.

Specijalizanti i mlađi ljekari Klinika bili su asistenti pri operacijama naših starijih kolega, vodili su ambulantni dio poslova i obrada lakše povrijeđenih, kontrolne preglede i previjanja. Najveći broj svih pomenutih kolega bili su pripadnici Armije BiH, bilo u statusu brigadnih ljekara bilo u sastavu Sanitetskog bataljona i korpusa Armije BiH.

Po okončanju rata, ove dvije Klinike objedinjene su u jednu, koja danas postoji kao Klinika za ortopediju i traumatologiju.