Udruženje poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine saopćilo je prije nekoliko dana da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz BiH.
Zatražili su poljoprivrednici od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište uvođenjem jednakih mjera.
Iako iz nadležnog ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Srbije, kao što se može pročitati na njihovoj zvaničnoj stranici, tvrde da "nedavne promjene u režimu uvoza ili tranzita pošiljaka u Srbiju, koje podliježu veterinarsko-sanitarnoj kontroli, ne predstavljaju zabranu uvoza, već uvođenje pojačane kontrole izdavanja predmetnih rešenja u skladu sa aktuelnom epizootiološkom situacijom u svijetu", jasno je da su na djelu mjere restrikcije.
Nije došla objava
Šta mogu uraditi domaće vlasti?
"Mi još uvijek ne znamo da li je zabranjen izvoz ili ne. Nikakva službena objava nije došla.
Mi smo kontaktirali nadležno ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ured za veterinarstvo, odnosno državni nivo.
Dobili smo odgovor da nikakva obavijest iz Vlade Srbije nije stigla da su suspendirali uvoz naših proizvoda.
Međutim, vidjet ćemo, vjerujem da će ministar vanjske trgovine Staša Košarac dobiti informacije iz srbijanske vlade.
Ono što ja mogu reći, ukoliko se potvrdi da se ipak radi o carinskim barijerama i da pokušavaju na taj način očistiti svoje tržište od proizvoda gdje imaju viškove, to bi bilo jednostrano suspendiranje sporazuma o slobodnoj trgovini.
U tom slučaju, vidjet ćemo kakav bi bio odgovor BiH, imamo mjere da zaštitimo svoje tržište.
Ipak, mislim da trebamo čekati službene informacije, da vidimo je li Srbija stvarno zabranila.
Ako jeste, državni nivo bi morao reagirati, da li recipročnim mjerama ili na neki drugi način, u ovom momentu ne znam", kaže za Raport federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.
Podrška mladima
Jednako aktuelna, ali mnogo pozitivnija tema, a vezana za poljoprivredu i Hrnjićevo ministarstvo, jeste jedna od mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, a to je podrška mladima.
Šta mladi moraju učiniti da bi dobili bespovratna sredstva u iznosu do 50.000 KM?
"Napravili smo pravilnik vezan za dobijanje tih sredstava koji će biti javno objavljen, vrlo skoro, vjerovatno naredne sedmice. Oni će moći vidjeti i izračunati koliko bodova ko dobija.
Ima više aspekata koji se boduju - od stručne spreme, broja članova domaćinstva, na kojoj nadmorskoj visini se želi proizvoditi, na koji način...
Postoje jasno razrađene mjere.
Bit će formirana komisija i svi koji budu aplicirali bit će ocijenjeni, bodovani i bit će napravljena rang-lista za tri miliona maraka, koliko smo izdvojili za tu mjeru", kaže Hrnjić.
Objašnjava da je prošle godine za ovaj segment bilo izdvojeno mnogo manje novca - milion maraka.
"Javilo se čak 168 aplikanata, samo smo 26 mogli odobriti. Ove godine, nadamo se da će taj broj biti puno veći pa vidjet ćemo.
To je sigurno mjera koja će doprinijeti da mladi ljudi ulaze u poljoprivredu, ostaju u ruralnim područjima. To je budućnost poljoprivrede u BiH", ističe Hrnjić.
A kolika je gornja granica da bi se neko mogao smatrati mladim po ovom kriteriju i aplicirati za ovaj vid podrške?
"Granica je do 40 godina", kaže ministar.
Jasno je da njegovo ministarstvo ne može direktno utjecati na sve veće cijene poljoprivrednih proizvoda, prije svega voća i povrća.
Međutim, šta je ono može učiniti kad su u pitanju enormna poskupljenja na našim pijacama?
"Upravo finansijska izdvajanja kao podrška poljoprivredi jesu nastojanje da amortizujemo sve veće cijene ulaznih komponenti u poljoprivrednoj proizvodnji kako ne bi drastično rasle prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda.
Jasno je da su ulazne komponetne sve skuplje, ali smo ipak svjedoci da pojedini proizvodi imaju nerealno visoku prodajnu cijenu, pogotovo u ovoj ranoj fazi proljeća.
Mi na to ne možemo utjecati kao ministarstvo, ali bi se Ministarstvo trgovine FBiH moglo pozabaviti tim problemom. Naravno, i inspekcijski organi da provjere da li je opravdan rast cijena.
Tu ima puno sezonskog podizanja trgovačkih marži, u momentu kad su ti proizvodi jako traženi na tržištu", kaže Hrnjić.
Pitali smo još ministra da li smo zaista osuđeni na to da čak i osnove namirnice moramo uvoziti?
"Mi, generalno, ne proizvodimo ničega dovoljno.
Dakle, ama baš sve kad je u pitanju prehrana moramo jednim dijelom uvoziti, čak i ono što smo tradicionalno radili mi sada moramo uvoziti u mnogo većem procentu.
Nažalost, to je rezultat rada posljednjih decenija, doveli smo se u poziciju da sami sebi ne proizvodimo dovoljno hrane", kaže Hrnjić.
Imamo li potencijala da to u budućnosti promijenimo?
"Itekako imamo. Evo, ako pratite 2024. godinu, pa i 2023., ali više 2024., naša ukupna proizvodnja rasla je skoro šest posto, tačnije 5,9. To je odličan rezultat.
Ako taj trend nastavimo, makar će to trajati duži period, mi bismo u idućih nekoliko godina bili u mnogo boljoj poziciji", rekao je Hrnjić.