Rusija nastavlja eskalirati svoje hibridno ratovanje u Evropi, a nedavni upadi dronova u Poljsku i Estoniju podigli su napetosti na novi nivo. Ukrajina, koja vodi najkrvaviji kopneni sukob na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, šalje jasnu poruku: i druge zemlje su pod prijetnjom, a bliža saradnja s Kijevom mogla bi ih zaštititi, piše The Kyiv Independent.
"Hibridni rat je već počeo"
Ukrajinski zastupnik Oleksandr Merežko, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove, ističe da Rusija vodi hibridni rat protiv Europe. Pored preleta ruskih dronova iznad teritorija NATO-a, sumnja se i na rusko učešće u podmetanju požara u Poljskoj i Litvi, sabotaži podvodne infrastrukture u Baltičkom moru te dezinformacijskim kampanjama širom kontinenta.
"Iako ovo formalno nije rat između Rusije i NATO-a, prema međunarodnom pravu, riječ je o stanju hibridnog rata", naglasio je Merežko.
Ukrajinska tehnologija sve traženija
Rat je pokazao da se iskustvo Ukrajine s bojišta može iskoristiti za zaštitu drugih zemalja. Strana ulaganja u ukrajinsku odbrambenu tehnologiju naglo su porasla, a evropske države već razmatraju nabavku ukrajinskih presretačkih dronova, jeftinijih i učinkovitijih od skupih projektila koje je ranije koristila Poljska.
"Mi imamo iskustvo i možemo pomoći, posebno kada je riječ o obaranju ruskih dronova", dodao je Merežko. "Neka Europa zatvori nebo, a mi ćemo raditi zajedno na tome da nijedan ruski dron ne dosegne teritorij NATO-a."
Sličnu poruku poslao je i predsjednik Volodimir Zelenski na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 23. septembra, naglašavajući da "ako nema rata na nebu, Rusija ne može nastaviti borbu na zemlji".
Zajednička protuzračna odbrana
Ideja o partnerstvu NATO-a i Ukrajine radi zatvaranja zračnog prostora iznad zapadne Ukrajine sve se ozbiljnije razmatra. Bohdan Popov iz odbrambene kompanije Traida Trade Partners objašnjava da bi NATO sistemi Patriot bili raspoređeni u zemljama blizu ukrajinske granice, dok bi borbeni avioni Saveza djelovali tokom masovnih napada.
"Svi dronovi i projektili koji lete prema NATO-u bili bi presretnuti iznad Ukrajine i ne bi ugrozili teritorij članica Saveza", rekao je Popov.
Evropa se budi, ali odluke su teške
Ed Arnold iz londonskog instituta RUSI podsjeća da Europa nije ozbiljno shvatila prijetnju 2014. godine nakon aneksije Krima. "Sve se promijenilo 2022. godine. Tek od tada Europa je počela shvatati da je ovo direktna prijetnja", kazao je.
Ipak, evropske vlade i dalje su suočene s proračunskim ograničenjima i teškim balansiranjem između podrške Ukrajini i jačanja vlastite odbrane. Dok su nordijske i baltičke države spremne ulagati u naoružavanje Ukrajine, velike ekonomije poput Francuske i Italije i dalje oklijevaju.
"Ništa u ruskim akcijama ne pokazuje da je Moskva zainteresirana za mir", zaključuje analitičar Alex Kokcharov.