istraživanje

Kilaža raste, mozak strada: Proizvod koji često koristimo može biti ozbiljan neprijatelj zdravlja, a svi mislimo da je bezopasan

Raport.Ba
secer freepik

Nakon niza istraživanja koja su pokazala vezu između upotrebe vještačkih zaslađivača i zdravstvenih problema poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, nova studija otkrila je još jedan razlog da preispitate naviku konzumiranja dijetalnih napitaka: brzi i značajni pad moždanog zdravlja.

Kako su vještački zaslađivači povezani s mozgom?

Studija objavljena u časopisu Neurology pratila je 12.772 odraslih osoba u Brazilu i analizirala njihovu upotrebu sedam različitih vještačkih zaslađivača, uključujući uobičajene poput aspartama, eritritola i saharina. Tokom osam godina učesnici su radili kognitivne testove i bilježili prehrambene navike.

Rezultati su pokazali da su oni koji su konzumirali najviše zaslađivača imali veći i brži pad u pamćenju i razmišljanju u poređenju s onima koji su ih koristili najmanje. Najizraženiji pad zabilježen je kod učesnika s dijabetesom tipa 2, upravo onih koji najčešće posežu za ovim proizvodima. Njihovi mozgovi starili su ubrzano, u prosjeku 1,6 godina više tokom studije.

Zanimljivo je da je povezanost između zaslađivača i kognitivnog pada bila izražena kod osoba mlađih od 60 godina, ali ne i kod starijih od te dobi.

Zašto se ovo dešava?

Nutricionisti objašnjavaju da zaslađivači mogu izazvati:

neuroinflamaciju – upalne procese u mozgu,

metaboličke poremećaje,

promjene u crijevnoj mikrobioti.

„Neki zaslađivači, poput aspartama, razgrađuju se na jedinjenja koja mogu izazvati upalu u mozgu i oštetiti regije zadužene za pamćenje. Drugi, poput saharina i sukraloze, mijenjaju crijevne bakterije, što može dovesti do lošije kontrole šećera u krvi i upale koja dodatno šteti mozgu“, objašnjava nutricionistkinja Terese Gentell.

Da li ih treba izbjegavati?

Iako studija ne dokazuje definitivnu uzročnu vezu, stručnjaci upozoravaju da je mudro smanjiti njihovu upotrebu.

Preporuke nutricionista:

Postepeno smanjujte oslanjanje na vještačke zaslađivače, posebno ako imate kardiovaskularne probleme.

Birajte prirodne alternative: steviju, monkfruit, tagatozu.

Koristite voće i začine za zaslađivanje (bobičasto voće, banane, pire od jabuka, cimet, vanilija).

Ako posežete za prirodnim zaslađivačima poput meda ili javorovog sirupa – koristite ih umjereno.

„Zaslađivači možda donose manje kalorija, ali njihovi efekti na mozak i metabolizam pokazuju da nisu bezazleni. Najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje jeste da ih svedete na minimum“, zaključuje nutricionistkinja.

mozak Zaslađivači Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu