Toplotni valovi ponovo su zahvatili brojne dijelove svijeta, prisiljavajući ljude i gradove da traže nove načine rashlađivanja. Dok se mnogi oslanjaju na klima-uređaje i rezervne izvore električne energije, Kina je predstavila drugačije, ekološki prihvatljivije rješenje koje je privuklo veliku pažnju na društvenim mrežama.
Sistem koristi prirodni princip znojenja za rashlađivanje zgrada i okolnog prostora, ali u mnogo većim razmjerama. Temperatura gradskog bloka može se smanjiti, dok prolaznici i stanari ostaju suhi.
Kako funkcioniše „kiša s krovova“?
Sistem je postavljen na nekoliko stambenih zgrada u kineskom gradu Yunchengu, u sjevernoj provinciji Shanxi.
Kroz približno 200 gusto raspoređenih mlaznica na krovovima visokih zgrada ispušta se veoma fina vodena magla.
Sistem se uključuje u intervalima od približno deset minuta, a navodi se da može sniziti temperaturu okolnog prostora za pet do osam stepeni Celzijusa.
Ključna prednost jeste to što kapljice vode ne padaju na prolaznike i stanare. One su toliko sitne da ispare prije nego što stignu do tla.
Hlađenje po principu ljudskog znojenja
Sistem se zasniva na evaporativnom hlađenju, odnosno hlađenju isparavanjem. To je isti mehanizam kojim se ljudsko tijelo rashlađuje znojenjem.
Sitne čestice vodene magle preuzimaju toplotu iz okolnog zraka, nakon čega isparavaju. Time se smanjuje temperatura zraka u neposrednoj blizini zgrada.
Ovaj princip najbolje djeluje u područjima sa suhim i toplim zrakom, gdje voda može brzo ispariti.
Kao zanimljiv sporedni efekt, vodena magla prelama sunčevu svjetlost i povremeno stvara dugu iznad zgrada, dajući sivim gradskim četvrtima neobičan i privlačan izgled.
Sistem radi od 2024. godine
Iako je snimak ovog rješenja tek nedavno postao viralan, sistem u Yunchengu navodno funkcioniše još od augusta 2024. godine.
Šira javnost za njega je saznala nakon što je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning početkom jula podijelila videosnimak projekta na društvenim mrežama.
Nakon toga brojni svjetski mediji počeli su razmatrati može li se sličan sistem koristiti i u drugim dijelovima svijeta koji se suočavaju sa sve toplijim ljetima.
Može li ovo rješenje funkcionisati svuda?
Uspješnost sistema u velikoj mjeri zavisi od klimatskih uslova.
Evaporativno hlađenje najbolje funkcioniše kada je zrak relativno suh. U područjima s visokom vlažnošću učinak bi mogao biti znatno slabiji, jer zrak već sadrži veliku količinu vodene pare.
Kada je zrak zasićen vlagom, čestice vode sporije isparavaju i ne mogu apsorbovati dovoljno toplote. U takvim uslovima magla bi mogla ostati u zraku ili padati na površine, umjesto da stvara željeni efekt hlađenja.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su mnoge kuće i zgrade u hladnijim krajevima građene tako da zadržavaju toplotu. Zbog toga vanjsko rashlađivanje ne mora nužno riješiti problem pregrijanih prostorija.
Ipak, „kiša s krovova“ mogla bi biti korisna u velikim gradovima koji imaju toplu i suhu ljetnu klimu. Posebno bi se mogla primjenjivati na trgovima, pješačkim zonama, javnim površinama i između visokih stambenih zgrada.
U vlažnijim područjima i dalje će biti potrebna druga rješenja, poput energetski efikasnih klima-uređaja, boljeg zasjenjivanja zgrada, zelenih krovova i korištenja solarne energije.