Kina je danas pokrenula opsežne vojne vježbe u neposrednoj blizini Tajvana, mobilizirajući kopnene, pomorske, zračne i raketne snage u manevrima koje je Peking opisao kao „ozbiljno upozorenje“ svima koji se miješaju u pitanje statusa otoka.
Riječ je o vježbama pod nazivom „Misija pravde 2025“, koje, prema navodima Istočnog zapovjedništva Narodnooslobodilačke vojske Kine, imaju za cilj testiranje borbene spremnosti, kao i uvježbavanje blokade i kontrole ključnih luka i kritičnih područja oko Tajvana. Aktivnosti s bojevom municijom planirane su u više pomorskih i zračnih zona koje okružuju otok, što je izazvalo oštre reakcije u Taipeiju.
Peking šalje poruku „separatistima i vanjskim silama“
Kineske vlasti poručuju da su manevri usmjereni protiv snaga koje zagovaraju neovisnost Tajvana, ali i protiv „vanjskih sila“ koje, kako navode, narušavaju kineski suverenitet. Glasnogovornik Istočnog zapovjedništva Shi Yi izjavio je da se vježbe fokusiraju na borbene patrole na moru i u zraku, preuzimanje sveobuhvatne kontrole nad prostorom te blokadu strateški važnih tačaka.
„Ova vježba predstavlja ozbiljno upozorenje separatističkim snagama za ‘neovisnost Tajvana’ i vanjskim silama koje se miješaju“, poručio je Shi, dodavši da Kina smatra ove aktivnosti legitimnom i nužnom mjerom za očuvanje nacionalnog jedinstva.
Oštra reakcija Taipeija i upozorenja o destabilizaciji regije
Vlada Tajvana osudila je kineske manevre, optužujući Peking za vojno zastrašivanje i podrivanje sigurnosnog statusa quo u Tajvanskom tjesnacu i širem indo-pacifičkom regionu. Iz ureda predsjednika poručeno je da ovakvi potezi predstavljaju otvoreni izazov međunarodnom pravu i dodatno povećavaju napetosti u regiji.
Tajvan se posljednjih godina suočava s gotovo svakodnevnim prisustvom kineskih vojnih aviona i brodova u svojoj blizini, što vlasti u Taipeiju vide kao dio šire strategije pritiska i prijetnje silom.
Američko oružje i regionalne tenzije dodatno podižu uloge
Vježbe dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Tajvan ranije ovog mjeseca najavili jedan od najvećih paketa vojne pomoći do sada, vrijedan više od 11 milijardi dolara. Paket uključuje raketne sisteme HIMARS, protutenkovsko oružje, dronove, haubice i napredni vojni softver.
Iako Washington zvanično priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine, SAD nikada nisu prihvatile tvrdnju Pekinga o suverenitetu nad Tajvanom te su zakonski obavezane pomoći otoku u jačanju njegove odbrane.
Istovremeno, dodatne napetosti stvara i diplomatski spor između Kine i Japana, nakon izjava japanske premijerke Sanae Takaichi o mogućem vojnom odgovoru u slučaju kineskog napada na Tajvan, što je Peking ocijenio neprihvatljivim miješanjem.
Tajvan pod pritiskom, regija na ivici nervoze
Dok Kina demonstrira vojnu snagu, Tajvan pokušava osigurati političku podršku za historijski poseban odbrambeni budžet od 40 milijardi dolara, koji bi trebao finansirati dio nove vojne opreme. Međutim, taj prijedlog nailazi na snažan otpor u parlamentu.
Za Peking, pitanje Tajvana ostaje jedna od ključnih „crvenih linija“ u odnosima sa SAD-om i njihovim saveznicima, a najnovije vojne vježbe dodatno potvrđuju da je kriza oko otoka ušla u novu, opasniju fazu.