Kina je zvanično zabranila upotrebu skrivenih kvaka na vratima automobila iz sigurnosnih razloga, postavši prva država na svijetu koja je povukla ovakav potez. Odluka se prvenstveno odnosi na električna vozila i dolazi nakon niza ozbiljnih saobraćajnih nesreća koje su otvorile pitanje sigurnosti putnika u vanrednim situacijama.
Zabrana je donesena u trenutku kada su električna vozila pod pojačanim nadzorom sigurnosnih regulatora, naročito nakon dvije fatalne nesreće u Kini u koje su bila uključena električna vozila kompanije Xiaomi. U tim slučajevima sumnja se da su problemi s napajanjem onemogućili otvaranje vrata, što je imalo kobne posljedice.
Nova pravila i tehnički zahtjevi
Prema novim propisima Ministarstva industrije i informacionih tehnologija, vozila će se moći prodavati isključivo ako imaju mehanički sistem za otvaranje vrata, kako s unutrašnje, tako i s vanjske strane. Spoljašnja strana svakih putničkih vrata, osim prtljažnika, mora imati udubljeni prostor dimenzija najmanje 6 x 2 x 2,5 centimetara kako bi se omogućio lak pristup kvaki.
Unutar vozila moraju postojati jasno vidljive oznake minimalnih dimenzija 1 x 0,7 centimetara koje pokazuju način otvaranja vrata, kako bi putnici u hitnim situacijama mogli brzo reagovati.
Nova pravila stupaju na snagu 1. januara 2027. godine, dok će modeli koji su već dobili odobrenje nadležnih organa i nalaze se u završnoj fazi ulaska na kinesko tržište imati dodatni rok od dvije godine za prilagođavanje dizajna.
Utjecaj na globalnu autoindustriju
Skrivene kvake trenutno su široko rasprostranjene na kineskom tržištu novih energetskih vozila, koje obuhvata električne, hibridne modele i vozila na vodik. Prema podacima koje prenosi China Daily, čak oko 60 posto od 100 najprodavanijih NEV modela koristi ovaj tip dizajna.
Iako će se nova pravila formalno odnositi samo na vozila koja se prodaju u Kini, snažna pozicija te zemlje u globalnoj automobilskoj industriji mogla bi imati dalekosežne posljedice i izvan njenih granica. Kvake na Teslinim vozilima već su predmet istraga američkih sigurnosnih regulatora, dok evropske vlasti razmatraju uvođenje vlastitih propisa u ovom segmentu.