Kineske vlasti smanjile su očekivanja ekonomskog rasta, ali drugo tromjesečje ipak nije donijelo rezultate koje su zacrtali. Iako Kina bilježi rekordne izvozne rezultate, unutrašnji problemi sve više opterećuju drugo najveće svjetsko gospodarstvo, dok zavisnost od bliskoistočne nafte dodatno povećava pritiske.
Kineski privredni rast usporio je između početka aprila i kraja juna, uglavnom zbog slabe domaće potražnje i posljedica sukoba u Iranu koji je uticao na cijene nafte. Izvoz je, s druge strane, ostao snažan, samo u junu povećan je za 27 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Zvanični podaci o BDP-u pokazuju da je kineska ekonomija u drugom tromjesečju porasla za 4,3 posto. To je manje od cilja koji su postavile kineske vlasti, ali i manje od rasta u prvom kvartalu, kada je iznosio pet posto.
Kina je u martu smanjila cilj ekonomskog rasta na raspon od 4,5 do pet posto, što je najniži nivo još od 1991. godine. Dio analitičara smatra da je taj potez zapravo priznanje da se kinesko gospodarstvo suočava s ozbiljnim izazovima.
Usporavanje nakon početka sukoba u Iranu
Prvo tromjesečje nakon izbijanja sukoba u Iranu pokazalo je da kineska ekonomija raste najsporije još od kraja 2022. godine, kada se zemlja oporavljala od posljedica pandemijskih ograničenja.
"Postoji više vanjskih faktora nestabilnosti i neizvjesnosti", saopćio je kineski Nacionalni zavod za statistiku, upozoravajući na neravnotežu između snažne proizvodnje i slabe domaće potražnje.
Problemi su vidljivi i na tržištu nekretnina. Cijene novih stanova ponovo su pale, iako je pad od 0,1 posto u junu bio blaži nego prethodnog mjeseca. Maloprodaja je u junu porasla za jedan posto, nakon pada od 0,6 posto u maju.
Fabien Yip, tržišni analitičar investicijske platforme IG, rekao je za BBC da kineske kompanije trenutno preuzimaju veće troškove energije i sirovina jer je domaća potrošnja preslaba da bi ih pokrila.
"Situacija će biti sve teža za upravljanje što duže traje sukob s Iranom", upozorio je.
Izvoz tehnologije spašava rezultate
Ipak, neki stručnjaci smatraju da usporavanje nije znak naglog sloma kineske ekonomije.
Julian Evans-Pritchard, voditelj odjela za kinesku ekonomiju u kompaniji Capital Economics, smatra da slabiji rast više ima veze s promjenom ciljeva vlasti nego s naglim pogoršanjem stanja.
"To bi moglo predstavljati veću spremnost da se prizna postojeća slabost, a ne nagli pad temeljnog rasta", rekao je.
Prema njegovim riječima, posljednji podaci ipak pokazuju određena poboljšanja.
Kineski carinski podaci za juni pokazuju da je tehnološki izvoz snažno porastao zahvaljujući globalnoj potražnji za poluvodičima koji se koriste u podatkovnim centrima umjetne inteligencije.
Dodatni poticaj daje i rast potražnje za kineskim električnim vozilima. Po prvi put mjesečni izvoz automobila iz Kine premašio je milion vozila, čime je zemlja dodatno učvrstila svoju poziciju jednog od najvećih proizvođača automobila na svijetu.