Kina je proglasila pobjedu nad novim koronavirusom koji je zadesio njenu privredu i nastavlja harati svijetom, posebno u Brazilu gdje je već prijeđen prag od 20.000 umrlih.
Dok epidemija koja je do sada zahvatila više od 5,1 miliona ljudi i odnijela najmanje 332.870 života, prema službenim podacima koji se smatraju potcijenjenima, Kina, gdje se virus pojavio krajem 2019., uspjela ga je obuzdati na svom teritoriju.
Sjedinjene Države optužuju Kinu da je prekasno reagirala i, prema riječima predsjednika Donalda Trumpa, odgovorna je za masovne smrtne ishode u svijetu.
"Postigli smo veliki strateški uspjeh u našem odgovoru na covid-19", izjavio je kineski premijer Li Keqiang prvog dana plenarnog zasjedanja Nacionalnog narodnog kongresa, velikog godišnjeg okupljanja komunističke vlasti.
U Evropi spora normalizacija
Prvi put u nedavnoj historiji Peking je odustao od određivanja cilja rasta za ovu godinu jer ne može odrediti utjecaj pandemije.
Pred 3.000 zastupnika sa zaštitnim maskama na licu Li je naglasio da je pred njima golem zadatak zbog posljedica virusa na kinesku privredu, koje je u prvom tromjesečju palo za 6,8 posto.
Evropa, gdje je pandemija ubila više od 171.000 osoba od blizu dva registriranih slučajeva zaraze, nastavlja putem spore normalizacije, uz mnogostruke mjere opreza.
Snažno pogođena epidemijom, Velika Britanija je u petak objavila da će putnici iz inozemstva po dolasku u zemlju morati u 14-dnevnu karantenu.
U Francuskoj, kritiziranoj jer je prvi krug općinskih izbora održala 15. marta, tokom pandemije, vlada je najavila da će se drugi krug održati 28. juna i da će birači morati nositi zaštitne maske.
"Nakon odvagivanja za i protiv, mislimo da se demokratski život mora nastaviti", objasnio je premijer Edouard Philippe.
Grčka je do 7. juna produljila ograničenje kretanja u prenapučenim izbjegličkim logorima. Vrlo malo testiranih tražitelja azila je bilo pozitivno do sada i branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije i UN-ovo Visoki komesarijat za izbjeglice (HCR) pozvali su Atenu na poštovanje njihovih prava.
Prema nalogu predsjednika Trumpa, u Sjedinjenim Državama, najteže pogođenima pandemijom covida-19, zastave će od petka do nedjelje biti spuštene na pola koplja u spomen na žrtve zaraze.
U Rusiji opet rekordi
Prema podacima sveučilišta Johns Hopkins od četvrtka, u Sjedinjenim Državama je od koronavirusa umrlo 95.000 osoba, a dnevno ih umire 1.255.
U Rusiji je u petak zabilježen novi rekordni broj umrlih, u jednom danu 150, ali epidemija je i dalje stabilna po broju novooboljelih.
To nije slučaj u Latinskoj Americi gdje neumoljivo raste broj zaraženih uz strašne posljedice za privredu i radna mjesta.
Prema službenim podacima, broj umrlih se udvostručio u samo 11 dana i u četvrtak je iznosio 20.000 u najzahvaćenijem Brazilu, gdje se i dalje ubrzava širenje virusa.
Insistiranje predsjednika Jaira Bolsonara u vezi s povratkom na posao i pokretanjem privrede izaziva od početka zdravstvene krize jake napetosti s guvernerima brazilskih država, ali dva tabora su približila stajališta u četvrtak tokom videokonferencije.
Covid-19 ubija razmjerno više mladih u toj zemlji s 210 miliona stanovnika. Samo 69 posto umrlih je starije od 60 godina prema 95 posto u Španiji i Italiji, prema službenim podacima.
"Pošto je naše stanovništvo mlađe, normalno je da je postotak mrtvih viši među mlađima od 60 godina, ali tome pridonosi i činjenica da mlade odrasle osobe manje poštuju mjere ograničenja", objasnio je epidemiolog Mauro Sanchez sa Sveučilišta Brazilije.
Rasulo u Peruu
U susjednom Peruu, većina bolnica je pred rasulom.
"U bolnicama vladaju prizori filmova strave, izgledaju poput groblja, pacijenti umiru na stolcima ili kolicima", ispričao je bolničar iz bolnice Hipolito Unanue u Limi.
Izvješće Ekonomske komisije za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) i Međunarodna organizacija rada (ILO) donose jako mračnu sliku posljedica zdravstvene kontinentalne krize.
Zbog pandemije će biti dodatnih 11,5 miliona nezaposlenih u tom dijelu svijeta u 2020., prema izvjeptaju objavljenom u četvrtak u Santiagu, a pad privrede regije će ove godine iznositi 5,3 posto, najgore od 1930. godine.
U Čileu, gdje je broj smrtnih ishoda u 24 sata porastao za 29 posto, stanovnici su izašli na ulice i traže pomoć u hrani, dok su uz epidemiju buknule nezaposlenost i glad u najsiromašnijim četvrtima.
