Dok Sjedinjene Američke Države i Iran vode pregovore o trajnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i normalizaciji protoka nafte s Bliskog istoka, ključna uloga u stabilizaciji tržišta pripala je zemlji koja ne sjedi za pregovaračkim stolom – Kini.
Kina, kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, poduzela je niz mjera kako bi zaštitila svoje zalihe nakon što je rat u Iranu prekinuo pristup za više od 11 miliona barela nafte dnevno. Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na ogromne rezerve i intenzivnijim korištenjem čiste energije, Peking je uspio ublažiti, pa čak i potpuno otkloniti utjecaj viših cijena na domaćem tržištu. Ovi potezi direktno su utjecali na globalne ekonomske tokove.
Uloga Kine u ublažavanju udara
Analitičari su nakon početka rata predviđali da bi cijene nafte mogle dostići čak 200 dolara po barelu. Međutim, iako je gubitak u opskrbi premašio milijardu barela, cijene su ostale relativno stabilne. Stručnjaci smatraju da je upravo Kina glavni razlog ovakvog scenarija.
Daan Walter, direktor energetskog think-tanka Ember, ističe da je Kina odigrala presudnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a time i za globalnu ekonomiju. Iako je cijena nafte Brent početkom maja dosegnula četverogodišnji maksimum od 114 dolara po barelu, nedavno je pala ispod 78 dolara uslijed očekivanja normalizacije trgovine kroz Hormuški tjesnac.
Kako je Kina uravnotežila tržište
Analitičari Societe Generalea opisuju Kinu kao "nevidljivu ruku koja uravnotežuje tržište". Sposobnost Pekinga da smanji uvoz za oko 3 miliona barela dnevno, što odgovara ukupnoj potražnji Japana, bila je ključni faktor. Kina je u rat ušla sa spremnim rezervama koje sada premašuju milijardu barela nafte.
Dodatno, vlada je ograničila izvoz derivata poput dizela i benzina kako bi osigurala domaću opskrbu, što je obeshrabrilo rafinerije od kupovine sirove nafte na globalnom tržištu. Istovremeno, procvat kineskog tržišta električnih vozila značajno je smanjio potrebu za fosilnim gorivima. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kineska flota električnih vozila smanjila je potrošnju nafte za oko milion barela dnevno tokom prošle godine.
Budućnost i strah od prekomjerne ponude
U svom najnovijem izvještaju, IEA upozorava da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo dovesti do prekomjerne ponude već sljedeće godine. Procjene govore da bi rast opskrbe mogao nadmašiti potražnju za 4,7 miliona barela dnevno.
Ovaj višak mogao bi pružiti prijeko potreban predah za popunjavanje strateških rezervi širom svijeta. Ipak, javlja se i pitanje šta će Kina, koja je trenutno vodeća sila u izvozu solarne tehnologije i baterija, odlučiti kupiti ukoliko cijene nafte dodatno oslabe. Dok svijet preispituje svoje energetske strategije, ubrzana elektrifikacija postaje temelj globalne dekarbonizacije, mijenjajući dugoročne potrebe za naftom.