Kina je pokrenula dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, kao "kaznu" za ono što je nazvala "separatističkim činovima" održavanja izbora i inauguracije novog predsjednika. Kineski državni mediji tvrde da su deseci borbenih aviona Narodne oslobodilačke vojske (PLA) koji su nosili bojeve projektile izveli lažne napade na "vojne ciljeve visoke vrijednosti", djelujući uz mornaricu i raketne snage.
U propagandnim fotografijama koje objavljuju državni mediji također se spominju kineske kopnene balističke rakete Dongfeng, ali se ne navodi jesu li korištene. Kao odgovor na vježbe, Tajvan je optužio Kinu za "iracionalnu provokaciju i narušavanje regionalnog mira i stabilnosti".
Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da su pomorske, zračne i kopnene snage stavljene u pripravnost, da je sigurnost baza pojačana, a protuzračnoj odbrani i raketnim snagama naređeno je da nadziru moguće ciljeve.
Izbori održani početkom godine
Vježbe su prvi značajni odgovor Kine na ovosedmičnu inauguraciju Lai Ching-tea kao petog predsjednika Tajvana, nakon pobjede na demokratskim izborima u januaru. I Lai i njegov prethodnik Tsai Ing-wen su iz prosuverenističke Demokratske progresivne stranke (DPP), koju Peking smatra separatistima.
Kineski državni mediji izvijestili su jutros da će vježbe, kodnog naziva Zajednički mač-2024A, uključivati jedinice kopnene vojske, mornarice, zrakoplovstva i raketnih snaga koje djeluju u Tajvanskom tjesnacu. Jedinice će djelovati i oko otoka Kinmen, Matsu, Wuqiu i Dongyin, koji su svi blizu kineskog kopna.
Glasnogovornik Narodne oslobodilačke vojske Li Xi rekao je da će vježbe "poslužiti kao snažna kazna za separatističke činove snaga 'tajvanske neovisnosti' te strogo upozorenje protiv uplitanja i provokacija vanjskih sila".
Peking obećao aneksiju Tajvana
"Trenutna vojna vježba ne samo da ne pomaže miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu, nego također naglašava hegemonijsku prirodu Kineske komunističke partije", odgovorilo je tajvansko ministarstvo odbrane. Analitičari kažu da naziv vježbe, sa sufiksom "2024A", sugerira da se ove godine može očekivati više vježbi usmjerenih na Tajvan.
"Ovo se čini kao uvod u nove i veće vojne vježbe koje dolaze. Ovo je signal za oblikovanje međunarodnih narativa. Prava 'kazna' protiv Tajvana možda tek dolazi, jer treba vremena", rekao je Wen-ti Sung, politički analitičar i stručnjak za Kinu na Australskom nacionalnom sveučilištu.
Peking tvrdi da je Tajvan kineska provincija i obećao je da će ga anektirati, ako bude potrebno i silom. Tajvanska vlada i narod velikom većinom odbacuju potencijalnu aneksiju, a tajvanski čelnici obećali su povećati mjere odvraćanja i pojačati obranu, istovremeno pozivajući Kinu da prestane s prijetnjama i vrati se dijalogu.
Posljednjih godina, Kina je pojačala svoj pritisak na Tajvan, s pojačanim upadima zračnih snaga u njegovu identifikacijsku zonu protuzračne odbrane, ekonomskom prisilom i kognitivnim ratovanjem, osmišljenim da uvjeri Tajvan da prihvati kinesko preuzimanje vlasti bez rata.
Kinezi održavali vježbe i prethodnih godina
Karte područja vježbi objavljene jutros pokazale su vježbe koje rade na sličnim područjima kao 2022., kada je Kina okružila Tajvan vježbama s bojevim gađanjem kao odgovor na posjet Taipeiju tadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Godine 2023. Kina je ponovno organizirala velike vježbe, kao odgovor na sastanak u SAD između predsjednika Tsaija i američkog predsjednika Kevina McCarthyja. Te su vježbe eskalirale taktiku prikazanu 2022., simulirajući blokadu Tajvana i napade prije invazije.
U utorak je kineski Ured za poslove s Tajvanom najavio nedefinirane "protumjere" na Laijev inauguracijski govor. Zamjenik zapovjednika američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, general pukovnik Stephen Sklenka, rekao je novinarima u Canberri da prijetnje Kine treba shvatiti ozbiljno, ali napad ili invazija nisu neizbježni ili neposredni.
