Kineska valuta, koju Peking vještački održava na niskom nivou, svake godine njemačku privredu košta milijarde eura izgubljenog privrednog rasta, pokazuje nova procjena ekonomista iz Kelna.
Studija Njemačkog ekonomskog instituta (IW), izrađena po narudžbi Saveznog ministarstva vanjskih poslova Njemačke, pokazuje da bi njemački bruto domaći proizvod (BDP), prilagođen cijenama, mogao biti i do 0,3 posto veći do 2028. godine kada bi kineski juan bio realno vrednovan.
Autori studije navode da bi to predstavljalo oko 43 milijarde eura dodatnog BDP-a u periodu od 2026. do 2028. godine.
Za potrebe simulacije, vrijednost juana povećana je za 40 posto, što stručnjaci smatraju približno njegovom stvarnom tržišnom vrijednošću.
Institut zaključuje da Peking ne dopušta slobodno formiranje kursa, već pod državnom kontrolom održava juan potcijenjenim, čime kineski izvoz postaje jeftiniji, a uvoz skuplji.
To je, prema IW-u, jedan od glavnih razloga zbog kojih je vrijednost njemačkog izvoza u Kinu značajno pala, dok je uvoz kineske robe naglo porastao. Trgovinski deficit Njemačke s Kinom dostigao je oko 90 milijardi eura u 2025. godini.
Studija navodi da bi koristi od realnijeg kursa imala i sama Kina, jer bi se njena privreda, koja je snažno oslonjena na izvoz, bolje uravnotežila.
Iako bi kineski BDP u početku bio pogođen padom izvoza, simulacije pokazuju da bi se privreda brzo oporavila zahvaljujući jačanju domaće potražnje. Kako bi izvoz postao manje isplativ, veće količine robe ostale bi na domaćem tržištu, što bi doprinijelo nižim cijenama.
Stručnjaci IW-a ističu da bi rast domaće potražnje u velikoj mjeri mogao nadoknaditi pad izvoznog suficita u roku od nekoliko godina, pa bi kineska ekonomija do 2028. gotovo dostigla nivo predviđen u scenariju s potcijenjenim juanom.